Golema bh. dijaspora, koju čine oko dva milijuna stanovnika, godišnje u BiH “plasira” između 2 i 2,3 mlrd. KM. Najveći dio tog novca ide neformalnim putem preko rodbine i prijatelja, zbog čega bi vlasti u BiH razmotrile mogućnost da se veći dio tog novca iz dijaspore do bh. građana distribuira preko banaka, a izmjenama zakonskih procedura i stvaranjem fleksibilnijeg ambijenta.
Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice traži da se slanje tog novca motivira formalnim putevima kroz smanjenje troškova transferiranja. Istraživanje je pokazalo kako od 2,3 milijarde KM, koliko se godišnje pošalje iz dijaspore u BiH, tek oko 22,5% stigne preko banaka, a ostatak drugim putem. Tražit će se i donošenje zakonskih mjera kako bi plasiranje novčanih pošiljki iz dijaspore bilo usmjereno na poticanje investicija u BiH. “Štednja iseljeništva iz BiH, iako je većinom zadržana u zemljama prijema, predstavlja ogroman financijski resurs, nekoliko puta veći od iznosa novčanih doznaka.
Pretpostavlja se kako je riječ o iznosu od nekoliko milijardi eura godišnje što, uz odgovarajuće poticaje, jamstva i regulatorni okvir, može biti usmjereno u investiranje i štednju u BiH. Druga generacija dijaspore ima veći potencijal za doprinos razvoju BiH jer je vrlo dobro integrirana u društvo zemlje prijema, a još uvijek emotivno vezana uz zemlju podrijetla svojih roditelja”, stoji u analizi Ministarstva za ljudska prava.
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i istraživačka kuća IASCI, koja je za potrebe Razvojne banke Austrije radila jednu analizu o financijskom potencijalu bh. dijaspore, preporučuje “da se u razvojnim dokumentima predvidi uspostava financijskih programa za privlačenje štednje iseljeništva za investiranje i štednju u BiH”. Treba se uspostaviti sustavniji pristup ovoj problematici preko različitih institucija u BiH, osnovati međuinstitucionalna radna skupina koja bi tretirala ovu problematiku, ali i više istraživati o štednji i doznakama iseljenika iz BiH.
Potrebno je korjenito promijeniti politiku koja se tiče potpore poduzetnicima iz iseljeništva. “Većina poduzetnika smatra kako politike prema iseljeništvu trebaju biti održane na državnoj razini i naglašavaju važnost lokalne razine. Državna i općinska razina vlasti su identificirane kao najvažnije za potencijalne politike kojima bi se promoviralo uključivanje iseljeništva u razvoj u BiH”, stoji u izvješću.•
