Nije bilo nikakvog dogovora u Pragu. Lideri sedam stranaka nisu napravili bitne pomake, a stavovi i dalje ostaju daleko od rješenja. Podvala za podvalom se dogodila u Pragu. Od guranja ‘ostalih’ kao četvrtog naroda, pa do namjere bošnjačkih lidera, prije svega SDP-a, da za neuspjeh pregovora optuže Hrvate. A upravo je SDP u Prag došao s idejom da “umetnu” u razgovore i ‘ostale’ kao narod, te s namjerom da sastanak ne uspije, a za sve budu krivi Hrvati. Prema izjavama nakon dolaska u Sarajevo, Lagumdžija, Izetbegović, i na kraju i Bosić, otkrili su neposredno u izjavama namjere - Hrvati su krivi jer nema dogovora. Sve što je hrvatska strana tražila tijekom razgovora u Pragu, koji su trajali oko 15 sati, odnosno do utorka u 4.15 sati jeste da se što se tiče izbora člana Predsjedništva zaustavi dosadašnji bošnjački inženjering, odnosno da Bošnjaci ne mogu ponovno Hrvatima izabrati člana Predsjedništva BiH.

Dokument iz Bruxellesa

Po Lagumdžijinim izjavama, to su zahtjevi, a ako se uzme pravo tumačenje stvari, to je pravo hrvatskog naroda za koje se ponovno mora boriti u BiH jer su mu ga Bošnjaci oduzeli. Raznim kombinacijama su Bošnjaci pokušali svaliti krivnju na Hrvate, pa i izjavama jučer na press-konferenciji u Sarajevu u kojima su naglasili da je napravljen pomak, bit će uskoro i dogovor i slično. Nakon nekoliko minuta demantirao ih je lider SDS-a rekavši da nije bilo nikakvog dogovora i da ne zna na čemu Lagumdžija i Izetbegović temelje optimizam, ali su se složili u jednom - Hrvati su krivi. Hrvatska strana je u pregovorima u Pragu jedino tražila poštovanje principa, odnosno mehanizme zaštite i na koncu poštovanje potpisanog dokumenta iz Bruxellesa u čijoj točki pod brojem 5. stoji upravo ono što su rekli. “Slažemo se, od 10. listopada, s izbornim modalitetima koji će zadovoljiti legitimne interese konstitutivnih naroda i ‘ostalih’, dok ispunjavaju međunarodne standarde. Način izbora dva člana Predsjedništva iz FBiH kroz izmjene Ustava i Izbornog zakona, trebaju, uz presudu suda u Strasbourgu spriječiti nametanje ishoda izbornih rezultata bilo kojem konstitutivnom narodu ili „ostalima“, stoji u točki 5. Elementarna prava jednog konstitutivnog naroda u BiH su pogažena, a Bošnjaci traže i nove mehanizme kako dodatno ukinuti što se još može. Pa time i uvrštavanje ‘ostalih’ kao naroda automatski bi vezalo i prava u Domu naroda, klub, veto, nacionalni interes..., no ta podvala na kraju ipak nije uspjela proći. Ono u čemu je doista napravljen pomak u Pragu to je Dom naroda, a o tome se nije do sad ni temeljito razgovaralo. Kao osnova je uzet prijedlog SDP-a i HDZ-a BiH. Bilo je govora o načinu izbora članova Doma naroda, odlučivanju većine u klubovima naroda i općoj većini.

Hrvati su za dogovor

Lider SBB-a Fahrudin Radončić je jedini od bošnjačkih lidera na skupu govorio o majorizaciji Hrvata i rekao kako se to ne smije dopustiti. U pregovore je i službeno vratio neizravni model biranja člana Predsjedništva BiH. Hrvati smatraju kako tzv. plutajući model nije rješenje jer ne jamči dovoljan mehanizam zaštite. Rješenja bi trebalo tražiti kroz fiksna izborna područja u FBiH ili neizravni model koji je Radončić predložio. Nije se uspjelo srušiti hrvatsku stranu da prihvati nešto što bi bilo pogubno za hrvatski narod. Čović i Raguž ustrajni su u nastojanjima da se Hrvatima osiguraju prava i principi koje jamči Ustav. - Želimo dogovor i nastojimo svim snagama da do njega što prije dođe, ali ne onaj koji će rušiti BiH, nego osigurati europsku perspektivu, kazao nam je nakon sastanka u Pragu Dragan Čović, lider HDZ-a BiH. Iako je europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele poslije sastanka rano jučer ujutro izjavio da su dogovoreni sastavi i model izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta BiH, te da je postignut i napredak u pogledu izbora članova Predsjedništva BiH. Čović je u izjavi medijima kazao kako “ništa nije dogovoreno, dok se sve ne dogovori” i da to neki moraju shvatiti. Priznaje da je napravljen veliki napredak oko Doma naroda BiH, ali ostalo je da se definira način glasanja i broj izaslanika. I dalje ćemo razgovarati, najavljen je i novi sastanak. Nećemo dopustiti da konstitutivni narod pretvorimo u nacionalnu manjinu, kazao je. Pitanje je koliko ima smisla o izboru člana Predsjedništva BiH više i razgovarati na ovakav način kada je vidljivo što se cijelo vrijeme razgovora pokušava. Odgovornost je prije svega na bošnjačkim strankama koje ni do sastanka u Pragu nisu usuglasile koji je bošnjački prijedlog rješenja. Država čiji su susjedi u EU, ili su na pragu europske zajednice obilježena je kao jedina koja nije napravila napredak. Hrvatima je najviše stalo do BiH, a ne njenog rušenja, zato su i poručili kako EU treba biti cilj, a ne majorizacija koja nigdje u Europi nije na ovakav način prisutna. Cijelo vrijeme na sastanku s liderima u Pragu pored Štefana Fulea i Miroslava Lajčeka ispred EU, bio je do 4.30 ujutro nazočan i Brian Yee Hoyt koji je u State Departmentu zadužen za JI Europu. Iz Praga je otputovao u Sarajevo na sjednicu PIC-a. Njegova nazočnost govori u prilog tvrdnjama da Amerika ništa ne prepušta slučaju i da se svojevrsno uključuje u rješavanje problema u BiH.

Japanski gigant širi poslovanje: Srbija postaje centar za cijelu Europu