Već odavno kupci su primijetili kako proizvodi koje kupuju imaju istu cijenu, ali su "lakši", odnosno smanjena im je gramaža, piše Večernji list BiH. Dok proizvođači na taj način žele pridobiti nove ciljne skupine potrošača i omogućiti da skuplji proizvodi budu dostupni svima, trgovci nerijetko naplaćuju istu ili veću cijenu za manju količinu robe. Espreso iz susjedne Srbije donio je popis proizvoda kojima je smanjena gramaža ili milimetraža. Tako keks više ni teži 200 grama nego 165 g, a u jednom pakiranju maramica umjesto deset komada doći ih samo devet.
Smanjena pakiranja
Pakiranje od 100 grama čokolade, što je prije bio standard, gotovo da se više i ne može naći jer su većinom pakiranja od 80 grama. Vrećice čipsa teške su nevjerojatna 43 grama, umjesto 50 grama. A mnogi se kupci žale kako su vrećice sve više napuhane, dok je sadržaja sve manje. Zubna pasta umjesto 100 ml, sada dolazi u pakiranju od 75 ml. Šunke i salame su prije težile 500 g, dok su sada "smršavjele" na 400 g, a tjestenina umjesto 500 g sada dolazi u pakiranjima od 380 ili pak 350 grama.
Smrznuto povrće za juhe i druga jela umjesto 0,5 kg teško je 400 grama, a vrećica gotove juhe, koja je donedavno bila dovoljna za četiri, sad je uglavnom predviđena za tri osobe. Mlijeko koje je bilo od litru i pol sada je 1,45 litara, a "veliko" kiselo mlijeko i "veliko" kiselo vrhnje umjesto 0,5l sada dolaze u pakiranju od 0,4 l, dok su mala vrhnja svih proizvođača 180 g.
Majoneza umjesto 100 g sad ima 95 g proizvoda. Ili, primjerice, jedna staklenka meda od sada je umjesto 1 kg teška 900 grama. Ipak, ne može reći kako se svi proizvođači služe ovim trikovima, ali jest svakako veliki dio njih. Slično je i u BiH budući da je većinom riječ o istim proizvođačima koji svoje proizvode plasiraju na oba tržišta. Uz 'tiha poskupljenja', na to su se najviše žalili kupci udruženjima potrošača u BiH.
Mijenjanje imidža
Proizvođači i trgovci smanjivanje ambalaže pravdaju krizom i mijenjanjem imidža kompanije te govore kako nije riječ o zavaravanju kupaca. No, u Europskom parlamentu ne dijele njihovo mišljenje. Tako su neki hrvatski zastupnici u EP pitali do kada će trgovci građanima prodavati zrak. I uistinu je tako.
Ambalaže su sve napuhanije ili su ostale iste, ali se sadržaj bitno smanjio. Međutim, kupci se vode prema veličini ambalaže, tako da kasno shvate da su zapravo prevareni. I istraživanje u 13 europskih zemalja je pokazalo da je zbog zavaravajuće ambalaže čak 73 posto ispitanika reklo da se osjetilo prevareno.
Tko je u krajnjem slučaju glavni krivac, proizvođači ili trgovci, ne može se do kraja utvrditi. Jer proizvođači se uvijek mogu pravdati kako su promijenili gramažu, ali kako oni u konačnici ne odgovaraju na krajnji ishod prodajne cijene. Ali jedno je sigurno, na što upozoravaju udruženja za zaštitu potrošača: Obvezno pratite deklaracije i uvijek budite racionalni pri kupnji.
