Trenutačno se u skladištima Uprave za neizravno oporezivanje BiH nalazi oduzeta roba u vrijednosti od 9,4 milijuna KM. Od toga je roba u vrijednosti od 6,3 milijuna KM pravomoćno oduzeta, a roba u vrijednosti od 3,1 milijun KM privremeno je oduzeta i istom se ne može raspolagati do konačne odluke suda u svakom pojedinačnom postupku, naveli su iz Uprave za neizravno oporezivanje. Inače, ovlašteni službenici Uprave za neizravno oporezivanje u jedanaest mjeseci 2016. godine oduzeli su raznu robu u vrijednosti od 8 milijuna KM, piše Večernji list BiH.
Kad je u pitanju vrsta oduzete robe u 2016. godini, najviše je oduzeto duhana i duhanskih prerađevina, raznih tekstilnih proizvoda i obuće, putničkih motornih vozila, razne tehničke robe i dijelova za automobile, mobilnih telefona i dijelova za iste, razne kozmetike i parfema, kućnih potrepština i robe široke potrošnje. Roba je najčešće oduzimana zbog prekršaja iz članka 18. (primanje, držanje i promet robe kojima je učinjen carinski prekršaj) i članka 8. (neprijavljivanje robe i nepravilno korištenje robe uvezene po povlastici) Zakona o carinskim prekršajima, kao i članka 41. Zakona o trošarinama (trošarinski proizvodi u prometu bez nalijepljenih poreznih, odnosno kontrolnih marki; bez vjerodostojne dokumentacije). Najčešće lokacije na kojima je roba oduzeta su: CI Gradiška, tržnica Arizona - Brčko Distrikt, CI Sarajevo, Bihać, Cazin, Gradačac, Mostar, Ljubuški i Višegrad. “Roba koja je predmet carinskog prekršaja, a koju službenici UNO oduzimaju prilikom obavljanja svojih redovitih aktivnosti, ima karakter privremeno oduzete robe te u tom smislu Uprava za neizravno oporezivanje BiH ne može istom slobodno raspolagati. O konačnoj sudbini privremeno oduzete robe odlučuju nadležni sudovi po osnovi podnesenih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, a odluka suda je u tom pogledu konačna i obvezujuća za UNO. Za pravomoćno oduzetu robu nadležni sud obično u presudi kaže što će se s predmetnom robom dalje događati, hoće li se ista uništiti, prodati ili nešto treće, a sve ovisno o vrsti robe”, istaknuli su iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH. Veća količina robe ide na prodaju. Tako u skladu s odlukom o prodaji carinske robe, nadležni regionalni centri UNO pripremaju popise roba za koje su ispunjeni uvjeti za prodaju. “U nadležnim regionalnim centrima formirana su povjerenstva koja vrše procjenu vrijednosti robe koja se prodaje, s tim što postoji mogućnost, ako to zahtijeva situacija i specifičnost određene robe, da se angažira i vanjska osoba - stručnjak ili sudski vještak koji će pomoći u procjeni vrijednosti robe koja se prodaje. Vrijednost robe, u koju su uključeni svi neizravni porezi, povjerenstvo utvrđuje na osnovi raspoložive dokumentacije i stvarnog stanja robe koja se izlaže prodaji. Ako se vrijednost robe ne može utvrditi na ovaj način, povjerenstvo vrijednost robe utvrđuje na osnovi cijene identične ili slične robe na domaćem tržištu, umanjene za uobičajne troškove poslovanja u trgovini”, navode iz UNO BiH. Tako se trenutačno na stranici Uprave za neizravno oporezivanje prodaju tisuće raznih artikala, od oijeće, dioptrijskih i sunčanih naočala, mobitela, laptopa, vozila, zemljišta, ali i omekšivači, šamponi, električne cigarete...•
