Iako na području Hercegovine niču nove destilerije, a za razliku od ljetos problema s otkupom nema, dobri poznavatelji tržišta ulja od ove biljke i dalje su skeptični, smatraju kako bi se trebalo, makar privremeno, prestati s daljnjim nasadima ove biljke, piše Večernji list BiH.
Problemi s prodajom
Kao jedan od razloga naši sugovornici navode činjenicu da se trenutačno na području Hercegovine nalazi oko tona i pol ulja koje nije prodano i upitno je hoće li naći tržište, a u tijeku je i jesenska berba, što znači da bi do kraja godine ta količina trebala premašiti dvije tone. Ističu kako je na konferenciji održanoj ove godine u Dubaiju iznesen podatak da bi iduće godine moglo biti 10 tona ulja viška u odnosu na potrebe svjetskog tržišta. Prema podacima kojima raspolažu naši sugovornici, na području Hercegovine zasađeno je više od 30 milijuna sadnica. Najveći broj njih na rod bi trebao doći tek iduće godine, kada će vjerojatno i krenuti prvi veći problemi s otkupom ulja, a time i sirovine. Prema procjenama, iduća berba trebala bi donijeti više od 15 tona ulja u Hercegovini. Usporedbe radi, trenutačno čitavo svjetsko tržište zadovoljava količina od 15 tona ulja od smilja. “Iz ovih podataka proizlazi da će Hercegovina iduće godine postati lider u proizvodnji eteričnog ulja od smilja, jer Hrvatska proizvodi oko 6 tona ulja godišnje, a Francuska znatno manje od Hrvatske”, navodi naš sugovornik koji se već godinama bavi ovim poslom. Naglašava kako epitet najvećeg proizvođača ne bi bio problem kada bi se otvorila nova tržišta, međutim, ako situacija ostane ista, doći će do velikih problema i s otkupom sirovine, jer se ulje neće imati gdje plasirati. Potencijalna nova tržišta koja bi mogla spasiti situaciju su Rusija i Kina, međutim, iste dosada nisu pokazale velika zanimanja za ovu biljku. Zbog svega navedenog, ističu naši sugovornici, trebalo bi početi s traganjem za nekom drugom biljkom koja je specifična za područje Hercegovine, ali i sa sadnjom već poznatih ljekovitih i začinskih biljaka. Naime, malo je poznato da je ulje od melise (matičnjaka) jako traženo i jako skupo te bi ona mogla biti novo smilje. Razlika između smilja i melise je ta što melisa ne uspijeva u kršu, nego se sadi u poljima, što opet ne bi trebao biti problem s obzirom na hektare obradivih površina koje već godinama “leže” neiskorištene. Otkupljivači ljekovitog bilja traže i lovor, neke vrste ružmarina, kadulju, metvicu i bršljan.
Novi potencijali
Veliki potencijal Hercegovina ima i u sadnji začinskog bilja, što je potpuno zapostavljeno u posljednjih desetak godina. Naime, Ljubuško, Duvanjsko, Kupreško polje idealne su lokacije za uzgoj začinskog bilja poput vlasca, korijandera i origana, koje je jako traženo na svjetskom tržištu, ali i kurkume čija popularnost sve više raste. Umjesto destilerija, možda su budućnost razvoja ovog kraja polja i sušionice začinskog bilja, međutim, ovo je tema kojom bi se trebali pozabaviti nadležni instituti u državi.•
