Povijest maslinarstva u Hercegovini još je nedovoljno obrađena tema. Naime, postoje indicije da se gajilo još u doba Rimljana, o čemu svjedoče ostaci torkulara (mlina za preradu), u vili rustici Mogorjelo pokraj Čapljine, ali neki stručnjaci smatraju da se uređaj mogao upotrebljavati prije za preradu grožđa nego maslina.
O prisutnosti masline svjedoče i toponimi, poput naselja Masline u stolačkoj općini.
Revitalizacija maslinika
Bilo bi svakako zanimljivo istražiti od kada mjesto nosi sadašnje ime jer je evidentno kako je nastalo.
Agronom Zoran Raič, predsjednik Udruge “Hercegovački plodovi Mediterana”, o toponimima ne dvoji, te ističe:
- Stolac ima možda i najdulju tradiciju u proizvodnji maslinova ulja u Hercegovini. O tome ne samo da svjedoči naziv sela Masline nego i stari maslinik u tom naselju, s oko 1000 stabala. Na parceli u sklopu maslinika nalazila se i uljara koja je, nažalost, u minulom ratu potpuno izgorjela, ističe agronom Zoran Raič. Slijedeći njegove upute pronašli smo stari maslinik.
Nalazi se na padini neposredno uz prometnicu Stolac - Čapljina.
Našli smo i uljaru, ali zbog kupinom zarasle unutrašnjosti objekta, nismo snimili ostatke mlina, pa smo na raspolaganje dobili Zoranove snimke iz vremena dok je unutrašnjost bivšeg zdanja uljare još bila “prohodna”.
Valja reći kako je aktualni vlasnik - stolačka Vinarija obavila revitalizaciju maslinika.
Drvo života
Umjesto u požaru izgorjelih starih maslina, sada su tu mladi izdanci. Iz panjeva je ostavljeno po nekoliko izbojaka, a da nije njihovih ostataka, stekao bi se dojam kako su iznova zasađeni. Kad se promotri taj prizor, postaje jasno zašto se maslina zove i “besmrtno drvo”.
Inače, što se mjesta Masline tiče, tu je sve više maslina. Stari maslinik, vjerojatno, potječe iz vremena Ali-paše Rizvanbegovića Stočevića, hercegovačkog vezira iz prve polovine devetnaestog stoljeća. Ali-paša je bio poznat po inovacijama u poljoprivredi, surovosti, ali i radnom elanu. Posljedice toga su, vjerojatno, maslinik i uljara.
- Značajnija sadnja u novije vrijeme počela je prije desetak godina, tako da sada svaka kuća u Maslinama, u prosjeku, ima pedesetak stabala.
Mislim da će se trend nastaviti jer je nedavno u Stolac stigla i prva uljara za preradu maslina, što bi se trebalo poticajno odraziti na maslinare, kazao je predsjednik Raič. Inače, maslina koju zovu i “drvo života”, višestruko je korisna biljka, od koje je praktično sve upotrebljivo, od drveta za ogrjev i alate, lista za čajeve i stočnu prehranu, korijenja za ukrasne predmete, pa do ulja, čak i melase koja se pri preradi stvara jer je hranjiva u poljodjelstvu itd.
Iako je zanos s kraja prošlog i početka ovoga desetljeća u podizanju maslinika u Hercegovini splasnuo, dojam je da sadnja neće stati jer maslina je u pravom smislu riječi - drvo života.
