Ono što se ovih dana događa u federalnom Parlamentu, može se s prvom nazvati - pljačkom stoljeća. Prema informaciji do koje je došao Večernjak, u ovom slučaju nije riječ o obijenom sefu, već je riječ o pljački stanova koji su u vlasništvu federalnog Parlamenta, a koji su prije rata bili u vlasništvu tadašnje Skupštine SR BiH. Naime, na osnovi Zakona o povratu, dodjeli i prodaji stanova na kojima ne postoji stanarsko pravo, nedavno je objavljen natječaj za prijavu za sve zainteresirane u federalnom Parlamentu za kupovinu istih.
Napušteni stanovi
Riječ je upravo o stanovima koji su vraćeni federalnom Parlamentu, a koji su tijekom proteklog rata proglašeni napuštenim. Broj takvih stanova već godinama se krije kao strogo povjerljiva tajna, i to ponajprije zbog dosadašnjih malverzacija vezanih uz njihovo korištenje. No, ipak se procjenjuje da je riječ o više od 100 takvih stanova. U nekim od tih stanova žive zaposlenici federalnog Parlamenta s privremenim rješenjem koje su dobili bez ikakvih kriterija, odnosno bez bodovane rang-liste i utvrđivanja njihova stvarnog stanja. Tim navedenim zakonom i uredbom koja je donesena na temelju takvog zakona, na raspisanom natječaju prijavilo se 40 zaposlenika federalnog Parlamenta, od kojih njih 13 ima privremeno rješenje o korištenju stana. Povjerenstvo koje je formirano za utvrđivanje rang-liste, iako je imalo saznanja da skoro svi korisnici s privremenim rješenjem nemaju zakonske osnove tražiti i kupovinu tih stanova, dakako uz veoma povoljne uvjete za certifikate, priznalo im je prava koja nemaju te ih još visoko pozicioniralo na rang-listi kako bi im time osigurali da ostanu u stanu na koji nemaju pravo. Ono što je posebno šokantno jest činjenica prema kojoj su privremena rješenja izdavana protuzakonito, s potpisom samo jednog administrativnog povjerenstva.
Lažne izjave
Naime, zaposleni su morali priložiti ovjerenu izjavu pod kaznenom odgovornošću da nemaju ili nisu imali riješeno ili nisu mogli imati riješeno stambeno pitanje prije 1992. godine, odnosno u razdoblju od 1992. do 2005. godine kada je na snagu stupio spomenuti zakon. Suština problema je u tome tko će utvrditi odgovornost onih koji su lažnim izjavama stekli poziciju na rang-listi da kupe stan, iako već imaju kuću ili stan, ili su ih čak i prodavali. Tako je, primjerice, jednoj zaposlenici federalnog Parlamenta, koja ima udjela u dvije kuće iz obiteljskog naslijeđa, bez ikakvog kriterija, bez rang-liste dodijeljen dvosoban stan na koji, prema kvadraturi, nije imala nikakvo pravo. Ukoliko se administrativna povjerenstva obaju domova federalnog Parlamenta ne oglase u roku od 15 dana, nezakonito rješenje će se legalizirati i dotičnoj osobi će pripasti trajno pravo na dvosoban stan i otkup. Iako je riječ o federalnom Parlamentu i stanovima koji se nalaze u glavnom gradu i koji su nekada koristili pripadnici triju konstitutivnih naroda, danas u tim stanovima isključivo žive Bošnjaci.
