Manje-više svi značajniji poljoprivredni proizvodi, bilo animalne bilo biljne proizvodnje, prisutni su na domaćem tržištu s iznimkom meda. Zašto je tome tako, odgovor bi mogli znati sami pčelari. Tek med se prodaje, kao u doba Ilira, "na kućnom pragu", ma što se pod tim podrazumijevalo. Bilo je pokušaja da se iziđe iz tog geta, nabavljala se i oprema, ali se ništa nije dogodilo, pčelari su ostali izvan sustava, piše Večernji list BiH.
Dolazi odasvud, osim iz BiH
No, u Strugama kod Čapljine skupina pčelara okupljena oko Opće zadruge "Matičnjak" p. o. odlučila je da njezini članovi iziđu iz "ilegale" i med počnu prodavati u trgovinama, odnosno trgovačkim centrima. - Želio bih zahvaliti svima koji su nas podržali - od Grada Čapljine i gradonačelnika dr. Smiljana Vidića, potom braniteljskih udruga, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva branitelja HNŽ-a, koji su nas podržali u samom startu. Cilj nam je bio okupiti što više pčelara koji imaju svoje OPG-ove u jednu zadrugu. Razlozi su lakša organizacija i veće količine meda kako bismo ozbiljno mogli izići na tržište. Primarni cilj bio je, da tako kažem, legalizacija našeg meda, što podrazumijeva cijeli postupak - od veterinarskog broja i raznih certifikata do HACCP certifikata, a potom izići na domaće tržište i, na koncu, izvoz u zemlje EU-a. Za to treba niz certifikata, puno truda, vremena i zalaganja. Nadam se da ćemo uz upornost i dobru volju naših članova to i ostvariti - kaže nam Ivica Kozina, voditelj zadruge koja trenutačno ima 12 članova. Zadrugu "Matičnjak" registrirali su lani u srpnju i počeli s prikupljanjem potrebnih dozvola za izlazak na tržište.
Je li paradoksalno da u trgovinama imamo med ne samo iz zemlja okružja već i iz udaljenijih zemalja, a domaćeg meda nema?
- To je baš upadljivo, na policama ima raznoga meda, uz ostalo, i onog sumnjiva podrijetla na čijim etiketama piše "izvan Europske unije". Uvozi se sa svih strana, naš domaći med je tako u trećem planu, prodaje se na kućnom pragu, uz ceste… Ako uspijemo u naporima koje ulažemo, domaći će se med naći na policama trgovačkih kuća. Za početak nisu nam bitni ni cijena ni zarada, želimo da se naš med nađe na policama trgovinama u BiH. Upravo taj plasman nam je i najbitniji. Radiš, mučiš se i onda to ne možeš unovčiti - kaže Kozina.
- Treba dugo vremena da se osiguraju odgovarajući preduvjeti, što je i financijski zahtjevno. Ide se postupno, počneš od adekvatnog uređenja prostora, posebnog sanitarnog čvora, potom veterinarskog broja za punionicu meda, idemo korak po korak, riješili smo dosta toga, sada su nam glavni ciljevi HACCP certifikat i organski certifikat, nakon toga može se očekivati domaći med u trgovinama - dodaje. Razgovoru u prostoru nove punionice meda nazočila su i dvojica zadrugara, a jedan od njih, Miroslav Kozina, govoreći o naporima koje poduzimaju u cilju plasmana, kazao je kako su poduzeli niz akcija kada je riječ o prodaji. - Išli smo u Sarajevo i Split na nekoliko destinacija, gdje smo dali i uzorke meda koji su poslani na analizu i sada čekamo konkretne odgovore. Mislim da ćemo u tome uspjeti, ovo je još u povojima, ali svi ćemo se maksimalno potruditi naći tržište za pravi proizvod, odnosno domaći hercegovački med - kaže Miroslav:
Potrebna potpora
- Ovo bi trebao biti korak naprijed i na ovakvim projektima treba raditi, treba nam i podrška lokalnih zajednica i države kako bismo konačno bili svoji na svome - naglašava Ivo Matić. Prema opisu Ivice Kozine, već isprobana punionica meda ima velike mogućnosti. Kapacitet punionice je 300 kilograma na sat. Podešavanjem punionica postoji niz mogućnosti za punjenje od deset grama pa do deset kilograma. Ovisno o potražnji, može puniti i mala pakiranja koja se služe u hotelima i kafićima. - Spremni smo na sve. Kad se naš domaći med pojavi na policama, sigurno će imati kupce jer kvaliteta je neupitna - zaključuje Ivica Kozina.
