Vodeći proizvođači električnih vozila Tesla i BYD nakon prošlogodišnjeg rasta u prvom su kvartalu zabilježili pad prodaje. No izgledi za sektor ostaju pozitivni, piše Forbes. 

Prodaja električnih vozila ove bi godine mogla premašiti prošlogodišnje rekordne rezultate, navode iz Međunarodne agencije za energiju (IEA), unatoč tome što u industriji postoji zabrinutost zbog visokih cijena tih vozila i nedostatka infrastrukture za punjenje. U prvom kvartalu poslovanje proizvođača automobila bilo je neujednačeno jer elektrifikaciji pristupaju s različitim strategijama.

“Niske marže, nestabilne cijene metala za baterije, visoka inflacija i postupno ukidanje subvencija za električna vozila u nekim zemljama izazivaju zabrinutost oko rasta industrije, ali globalni podaci o prodaji i dalje su ohrabrujući”, navodi IEA u izvješću.

U prvom tromjesečju 2024. godine globalna prodaja električnih automobila ojačala je za četvrtinu na godišnjoj razini. Unatoč padu u ožujku, u prvom je kvartalu na tržištima Europske unije (EU) novoregistrirano gotovo 2,8 milijuna električnih vozila. To je godišnji rast od 4,4 posto, pokazuju podaci Udruge europskih proizvođača automobila (ACEA). U tom je razdoblju tržišni udio novoregistriranih električnih vozila u EU iznosio nešto manje od 48 posto, dok je udio automobila s benzinskim ili dizel motorom bio nešto veći od 48 posto. 

Ove godine bi proizvođači mogli prodati 17 milijuna električnih vozila na globalnoj razini. Pritom će svaki peti prodani automobil biti električni. Prošle godine prodano je nešto manje od 14 milijuna električnih automobila, s tržišnim udjelom od 18 posto, procjenjuje IEA.

U Njemačkoj pada prodaja benzinaca

Očekuje se da će udio električnih automobila u svim automobilima koji će biti prodani ove godine iznositi do 45 posto u Kini, 25 posto u Europi i 11 posto u SAD-u, predviđa IEA.

U prvom tromjesečju u EU je registrirano 333 tisuća novih baterijskih električnih vozila (BEV), što je 3,8 posto više nego godinu ranije. Dok su Francuska i Belgija u ožujku zabilježile dvoznamenkasti rast prodaje u ovom segmentu, u Njemačkoj je prodaja pala za gotovo 29 posto. Francuska je također zabilježila rast (29,3 posto) prodaje hibrida u ožujku, dok je Njemačka zabilježila blagi pad (0,3 posto), pokazuju podaci ACEA-e.

Slaba prodaja u Njemačkoj posljedica je ukidanja državnih subvencija. Njemačka vlada, na čelu s kancelarom Olafom Scholzom, ukinula je taj financijski poticaj početkom godine, što je utjecalo na dostupnost. Još prije toga slične je subvencije ukinula Kina, koja je najveći proizvođač, a ujedno i najveće tržište električnih vozila.

U Sloveniji je u prvom kvartalu na godišnjoj razini smanjen udio električnih vozila među novoregistriranim vozilima. Automobili s benzinskim ili dizelskim motorima činili su gotovo 80 posto tržišta. Godinu ranije taj je udio iznosio 75 posto. Tamo još uvijek vrijede subvencije Eko fonda: pojedinci ili tvrtke mogu dobiti do 6500 eura subvencije pri kupnji električnog vozila, ovisno o cijeni vozila.

U Hrvatskoj je početkom ove godine pala prodaja električnih automobila jer su se iščekivali poticaji koje je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio krajem travnja. U prva tri mjeseca, prema podacima Promocije plus, u Hrvatskoj su kupljeno 46 posto novih automobila na benzin, 18 posto na dizel, 1,4 posto na struju, tri posto na plin, te 31,5 posto hibrida.

Državni poticaji, podsjetimo, iznosili su do 40 posto vrijednosti vozila, a maksimalan iznos je do 9.000 eura za električne automobile, za plug in hibridna vozila do 5.000 eura, a za motocikle i skutere do 2.500 eura. Sufinanciraju se samo vozila čija je ukupna cijena, uključujući eventualni popust i PDV, do 50 tisuća eura.

Pad prodaje najvećih

Američki proizvođač električnih vozila Tesla i njegov glavni konkurent, kineski BYD, u prvom su tromjesečju prodali znatno manje vozila nego u zadnjem kvartalu prošle godine. Tesla bilježi pad prodaje od 20,2 posto s prodanih 386.810 vozila. BYD je prodao preko 300.000 vozila, što je 43 posto manje nego u četvrtom tromjesečju prošle godine.

BYD je tako vratio Tesli titulu najvećeg proizvođača električnih vozila na svijetu nakon rekordnog prethodnog tromjesečja u kojem je prodano više od 526.000 električnih vozila.

Prošle je godine BYD, zajedno s drugim jeftinim kineskim proizvođačima, pokušao Tesli oduzeti tržišni udio u Kini. Ovoj se strategiji pridodaje i širenje na strana tržišta te lansiranje novih modela. Prošle godine BYD je izvezao 240.000 vozila, a ove godine taj broj planiraju još povećati.

Tesla, s druge strane, vodi cjenovni rat od listopada 2022. godine snižavajući cijene svojih najpopularnijih modela na ključnim tržištima. Neki konkurenti odgovorili su popustima, dok su drugi – poput BMW-a i Mercedesa – ostali vjerni svojoj premium strategiji i nisu snizili cijene.

Od hibrida do baterija

Tradicionalni vozači koriste različite strategije za prelazak na električna vozila.

Najveći proizvođač automobila na svijetu, japanska Toyota, od samih početaka elektrifikacije prometa usmjerila se na hibride. U prvom tromjesečju grupacija, koju čine i marke Lexus i Daihatsu, prodala je 2,3 milijuna vozila, od čega 868.000 električnih, što je 30 posto više nego godinu ranije. Među njima je bilo 807 tisuća hibrida.

Njemački Volkswagen je u prvom kvartalu prodao manje električnih vozila nego prije godinu dana. Uz ukupnu prodaju od 2,1 milijun vozila, što je dva posto manje nego lani, Volkswagen je prodao 136.400 električnih vozila ili tri posto manje. U tromjesečnom izvješću grupacija, koja uključuje i marke Škoda i Seat, pad prodaje električnih vozila pripisuje tržišnim uvjetima i nedostatku komponenti. Udio električnih vozila u ukupnoj prodaji smanjen je sa 6,9 na 6,5 ​​posto.

Premium klasa

Mercedes je također zabilježio pad prodaje u prvom tromjesečju. Proizvođač vozila premium klase odlučio je ne odgovoriti na rat cijenama i nije snizio cijene svojih električnih vozila. Mercedes je u tri mjeseca do kraja ožujka prodao 463 tisuće automobila ili osam posto manje nego godinu ranije. Od toga je 90.177 bilo električnih vozila, što je dva posto manje nego lani.

Otprilike polovica električnih vozila su hibridi. Njihova prodaja porasla je za šest posto. Drugu polovicu čine baterijska vozila, čija je prodaja pala za osam posto.

Mercedes je odgodio svoje planove za elektrifikaciju u veljači. Prije tri godine predvidjeli su da će do 2025. godine električna vozila (uključujući i hibride) činiti barem polovicu ukupne prodaje. Trenutačno taj udio iznosi nešto manje od 20 posto. Mercedes sada očekuje da će cilj postići tek 2030.

Gotovo suprotna slika je u BMW-u, koji je u prvom kvartalu prodao milijunto baterijsko električno vozilo. Od gotovo 600 tisuća vozila prodanih u kvartalu, 122.616 su bila električna. To je petina ukupne prodaje i 11 posto više nego lani. Od toga je bilo 82.700 baterijskih vozila, njihova je prodaja porasla za 28 posto, a nešto manje od 40.000 hibrida, kojima je prodaja pala za 13 posto.

BMW također planira do 2030. dosegnuti polovicu udjela električnih vozila u ukupnoj prodaji, ali je optimističniji od Mercedesa. Za ovu godinu proizvođač iz Bavarske postavio si je cilj da svaki peti prodani BMW bude električni, a sljedeće godine svaki četvrti.

Izazovi: cijena i stanice za punjenje

Automobili s motorima s unutarnjim izgaranjem i dalje su pristupačniji od električnih ekvivalenata u Europi i SAD-u. U međuvremenu, u Kini je gotovo dvije trećine električnih automobila prodanih prošle godine bilo jeftinije od njihovih tradicionalnih rivala, izvještava Reuters.

U prosjeku, cijene električnih vozila globalno padaju. “One općenito postaju jeftinije kako cijene baterija padaju, konkurencija se pojačava, a proizvođači automobila postižu ekonomiju razmjera”, objasnila je IEA.

ACEA procjenjuje da će nam 2030. trebati čak osam milijuna punionica. To bi zahtijevalo izgradnju 1,2 milijuna punionica godišnje.

Problem su i punionice za električna vozila jer izgradnja ove ključne infrastrukture ne prati rast prodaje baterijskih električnih vozila. Prema procjeni IEA-e, do 2035. godine na globalnoj razini trebalo bi biti postavljeno šesterostruko više punionica. Europska ACEA u izvješću napominje da će EU do kraja desetljeća trebati čak osmerostruko više punionica ako želi postići ciljeve dekarbonizacije.

Prošle je godine u EU izgrađeno oko 150 tisuća punionica za električna vozila, čime se njihov ukupni broj popeo na oko 630 tisuća. Europska komisija kaže da ih trebamo 3,5 milijuna do 2030. godine, što bi zahtijevalo izgradnju 410 tisuća punionica godišnje. No ACEA procjenjuje da će nam 2030. godine trebati čak osam milijuna punionica. To bi zahtijevalo izgradnju 1,2 milijuna punionica godišnje.

Ljudi ponavljaju grešku prilikom plaćanja karticom: ‘Ovo govorim u ime svih radnika…’