Podaci Eurostata, iako stari četiri godine, koriste se za otkrivanje ponašanja građana u kupnji na internetu u zemljama CEFTA-e. Posljednji dostupni podaci su iz 2020. Građani na CEFTA tržištima uglavnom naručuju robu preko interneta za manje od 50 eura, pa tako i u BiH, u kojoj internet koristi 74% stanovništva. Prema podacima Eurostata, samo 38% građana BiH kupuje online, i to uglavnom od domaćih trgovaca. Ipak, dio građana naručuje i sa stranica u svijetu, naravno onih koje pružaju mogućnost kupnje iz BiH. Premda se na prvi pogled čini da u online prostoru nema granica i da je trgovanje jednostavno, brzo i učinkovito, a donosi brojne uštede, elektroničko trgovanje za građane BiH je ograničeno zbog postavljanja barijera pristupa sadržaju i ponudi, uslugama i proizvodima, i to isključivo zbog naše geografske lokacije i ekonomskog položaja u odnosu na razvijene zemlje svijeta, piše portal Večernjeg lista BiH. CEFTA-ino istraživanje pokazalo je da prepreke postoje na 68,8% sadržaja te da su online trgovine i njihove robe za nas nedostupne ili ograničene zbog komplicirane logistike i carinskih procedura, visokih naknada za isporuku izvan lokalnog tržišta, neizvjesnosti prilikom isporuke, dvostrukog oporezivanja i drugih čimbenika. Uvoznim davanjima ne podliježu svi paketi koji pristižu iz inozemstva, a riječ je onim niže vrijednosti za osobnu uporabu. Za kupnju koju obavljaju fizičke osobe putem interneta postoje i određena ograničenja. Naime, ne smiju kupovati lijekove i određene suplemente, stomatološku opremu, jer takve proizvode mogu kupiti samo osobe koje su za to ovlaštene. Navedena roba nije zabranjena za uvoz, već se za to mora osigurati dozvola za stavljanje u promet u BiH koju izdaje Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH. Dakle, uvoz lijekova i medicinske opreme strogo je definiran navedenim propisima koji se moraju striktno poštovati, a iz odredaba navedenih zakona proistječe da uvoz lijekova i medicinske opreme ne mogu vršiti fizičke osobe. Iako za to ne ispunjavaju uvjete, bh. građani u zemlju najčešće pokušavaju uvesti rezervne dijelove za informatičku opremu te za automobile i bicikle, kao i materijale za izradu nakita, ali i kozmetiku za kozmetičke salone, potvrdili su za Nezavisne iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH.

Ograničenja
Građani, odnosno fizičke osobe, imaju pravo uvoza nekomercijalne robe do 300 KM ako se roba naručuje od pravne osobe, isključujući alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, duhan i duhanske prerađevine, a što podrazumijeva primanje paketa iz inozemstva jednom tjedno te su oslobođene plaćanja carina i PDV-a. - Ako robu šalje fizička osoba drugoj fizičkoj osobi, oslobađanje od plaćanja uvoznih davanja moguće je ako vrijednost uvezene robe ne prelazi 90 KM. Pošiljkama nekomercijalnog karaktera smatraju se povremene pošiljke koje sadrže isključivo robu namijenjenu osobnoj upotrebi ili upotrebi članova kućanstva, koja po svojoj vrsti i količini ukazuje na to da se ne radi o komercijalnom karakteru robe - navode iz UNO-a i dodaju da je najčešći problem kod ovakvog uvoza nepostojanje fakture o vrijednosti uvezene robe. Navode kako su primijetili da se veliki dio naručene robe često podvrgava inspekcijskim pregledima, što može za posljedicu imati nemogućnost uvoza te robe od fizičkih osoba. Ističu da fizičke osobe koje naručuju više poštanskih pošiljki s istom ili sličnom robom, gdje se može uočiti da je roba namijenjena za komercijalno tržište, imaju problem jer se takve pošiljke, koje nisu za osobnu upotrebu, vraćaju pošiljatelju. Osim toga, iako to nije zabranjeno, već ih samo nije moguće uvesti bez dozvole, one pokušavaju uvesti lijekove te medicinsku i stomatološku opremu, a iz UNO-a kažu da fizičke osobe ove stvari najčešće pokušavaju uvesti u BiH putem poštanskog prometa.

Mate Rimac bijesan zbog natpisa o robotaksiju