U Hrvatskoj je ove godine prodano gotovo 30 posto manje nekretnina nego u prva tri mjeseca prošle godine. Jesu li razlozi takvog usporavanja tržišta prevelike cijene ili loša kupovna moć građana? Stručnjaci kažu i jedno i drugo. Vlada krivi bogate strance i najavljuje Nacionalnu stambenu strategiju.
Jesu li cijene nekretnina u Hrvatskoj napokon dosegnule plafon? Trendovi na tržištu ukazuju da nas čekaju promjene. U prvom kvartalu ove godine u glavnom gradu prodano je 659 nekretnina manje nego u istom razdoblju lani.
“Imamo situaciju da u ovom prvom kvartalu u gradu Zagrebu, kad ga usporedimo s prošlim prvim kvartalom imamo 28 posto pada. Još drastičnija je kompletna Hrvatska gdje imamo oko 40 posto pada. Čak imamo i situaciju u Osijeku i Slavoniji gdje nam je svima drago da je Osijek krenuo malo naprijed, vidimo da je i u Osijeku pao broj transakcija 18 posto”, rekao je Dnevnik N1 Filip Brkan, vlasnik agencije za nekretnine.
U Hrvatskoj je u prva tri mjeseca ove godine zaključeno 1711 transakcija što je 28 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine, a čak 36,4 posto manje nego 2021. godine kada su prodane 2692 nekretnine. Dakle, Hrvati kupuju znatno manje stanova. Građane to ne čudi.
Cijena kvadratnog metra otišla u nebo
“Nema se dovoljno para. To je kristalno jasno. Zato što je cijena kvadratnog metra otišla u beskraj. Jednostavno je sramota, što osobno znam, 25 tisuća eura je bio kvadratni metar u Dubrovniku. 25 tisuća eura! Kvadratni metar stana u Dubrovniku!”, govri Goran iz Zagreba.
“Pa ne čudi me s obzirom na inflaciju i cjelokupnu situaciju u zemlji.” Mislite li da su cijene stanova previsoke? Mislim, svakako”, dodala je Vesna iz Zagreba.
“Tržište se nakrcalo novim stanovima i normalno, kupovna moć je takva kakva je, a stanovi se grade brutalno”, rekao je Nino iz Zagreba.
Broj prodanih najskupljih stanova se povećao
Uvid u statistiku prema vrijednosti nekretnina pokazuje da je najviše pala prodaja stanova vrijednosti od 2000 do 4000 eura po metru četvornom. No, broj prodanih najskupljih stanova se povećao. Raste i broj nekretnina kupljenih gotovinom, a pada broj stanova kupljenih kreditima. Ministar kaže – krivi su bogati stranci.
“Veliki broj nekretnina su u Hrvatskoj kupili stranci koji su na taj način s većom potražnjom podigli cijenu nekretnina. Što je veliki dio nekretnina bio plaćan u gotovini, dakle, to su u pravilu stranci koji su isplaćivali u gotovini te nekretnine, a s treće strane, što je doista došlo do povećanja cijene radova, usluga i roba na građevinskom tržištu”, kaže potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja Branko Bačić.
Odgovor države – Nacionalni plan stambene politike
Država priprema odgovor – Nacionalni plan stambene politike koji će predstaviti ovog ljeta jer su napokon dobili sve potrebne podatke zavoda za statistiku.
“Taj koncept nije mogao biti do kraja dovršen dok nismo dobili podatke koje sada analiziramo, provodimo i koji čine podlogu za naš Nacionalni plan stambene politike kojega ćemo, sad ću vam to reći, predstaviti prije ljeta, odnosno prije 5. kolovoza, prije nego vlada ode na dva tjedna stanke”, otkrio je ministar.
Država može pomoći, no stabilizacija tržišta ovisit će najviše o onima koji prodaju, kaže Brkan.
“Nama ono što sad trenutno treba na tržištu je prodavatelj koji ima malo više razumijevanja i koji ne ide u prodaju špekulativno što znači da će se ta razlika između tražene i realizirane cijene smanjiti. Ja sam radio analizu i prošle godine gdje smo vidjeli da je razlika između tražene i realizirane cijene oko 22 posto. Interesantno, ljudi korigiraju cijene najčešće oko 15 posto. I fali im možda pet posto da bi došli do stvarne realizacije stana.”
A dok se to ne dogodi, prosječni Hrvati su, za razliku od bogatih sunarodnjaka i bogatih stranaca, osuđeni na najam.
