Ispijanje kave je jedan od omiljenih jutarnjih rituala velike većine Hrvata. Međutim, mnogi uživaju i u popodnevnim kavama, guštajući u vrućem napitku nakon napornog radnog dana, uz dobru knjigu, druženje s prijateljima i slično.
Što se tiče kofeina, stručnjaci su po tom pitanju podijeljenih mišljenja. Tako neki smatraju da je on previše štetan za naše zdravlje, dok drugi pak ističu blagodati koje kofein može imati na naš organizam. Ipak, oko jednog se svi slažu – ključ leži u umjerenosti, piše Zagrebinfo.
Srbijanski doktor Vojislav Perišić, ističe najbitnije stvari koje bi svi kavoljupci trebali znati.
‘Može se popiti 4-6 šalica, ali treba biti oslušlivati organizam’
“Prosječnoj odrasloj osobi bez problema možemo preporučiti od 4 do 6 šalica kave dnevno. Minimalna količina, koja ne pravi probleme u ovom kontekstu, je 200 miligrama kofeina. Naravno, ne treba svaki čovjek nekritično u sebe “uliti” tu količinu”, kaže doktor Perišić i ističe važnost poznavanja svog organizma i znakova koje nam naše tijelo šalje.
Oglas
7 puta jače od ostalih preparata! Nema više problema sa potencijom
“Svaka osoba poznaje svoje tijelo, znači, ako kod konzumiranja kave nema kardiovaskularnih problema, lupanja srca, hipertenzije, kofein je najjači antioksidans koji se ovim putem može unijeti i on štiti od svih ovih bolesti”, kaže profesor Perišić i objašnjava blagodati koje kava može imati na naš organizam.
“Osobe koje vole da konzumirati alkohol, kofein štiti od karcinoma jetre. Etanol je prooksidans, a kofein ima antioksidantno djelovanje i to tako jako izraženo, da bi se mogao smatrati čudom”, kaže ovaj doktor i dodaje. “Istraživanja kažu da ljubitelji kave imaju i manji postotak obolijevanja od karcinoma rektuma. Pored toga, kofein utiče pozitivno na kognitivne sposobnosti pa će tako strasni ispijači kave rijetko, ili nikada dobiti Alzheimerovu bolest“, objašnjava doktor Vojislav Perišić za Kurir.
Brojni benefiti od ispijanja kave
“Najnovija istraživanja kažu da kofein štiti i gušteraču od karcinoma, a velike “kavopije” rjeđe obolijevaju od ove bolesti, koja je u ekspanziji. Također, utječe na regulaciju inzulina, i samim tim prevenira dijabetes”, kaže profesor Vojislav Perišić, gastroenterolog.
Postavlja se pitanje postoji li prava mjera unosa kave? Prema riječima ovog stručnjaka, trebamo slušati signale svog tijela i zapravo sami procijeniti koliki nam unos količine kave odgovara.
“Kada popijete jednu ili dvije kave, a vaš mozak je brz, oštar, “sja” i dobro ste raspoloženi, znači da kofein imao dobar efekt na vaše tjelesne funkcije. Ljudi najčešće griješe u tome što unose kavu odmah poslije obroka. Tako poslije doručka popiju jednu ili dvije, isto poslije ručka i užine, ili svakog obroka. Na takav način anuliraju se korisna učinci kofeina jer se on miješa s klorovodičnom kiselinom prilikom probave, i može izazvati probleme. Ako se napravi dobar balans u tom smislu, “povući ćemo” sve ono dobro iz kave i kofeina, a nećemo iritirati želudac”, objašnjava ovaj gastroenterolog koji i sam uživa u osam šalica kave dnevno.
Koristi treba osjetiti na vlastitom primjeru
Priznaje i da bi se sam mogao svrstati u kategoriju ovisnika o kavi, ali ističe i kako mu organizam, kao i svakom čovjeku, jasno ‘govori’ što je za njega dobro, a što nije.
“Kada osjetim ‘alarm’, odnosno da mi pada mentalna sposobnost, zna se, ide kava. Ljudima se dešava da, kada naprave pauzu od više sati i ne unesu količinu kave na koju su navikli, padne koncentracija, mozak se uspori. To je i moj slučaj, i nešto što s jednog gledišta možemo nazvati ovisnošću, ali s druge strane, tu su velike koristi za zdravlje. I to svaki čovjek jednostavno na svom primjeru može osjetit”, zaključuje doktor Perišić.
