Kad sunce upeče, a temperature počnu rasti iznad 30 stupnjeva, brojni su bh. građani primorani tražiti osvježenje, a kupanje u rijekama, jezerima i bazenima upravo je za mnoge od njih omiljena razbibriga u ovim ljetnim mjesecima. Oni drugi će put mora. No, bez obzira na to koji vid osvježenja za nekoga bio idealan, sigurnost treba biti na prvom mjestu, piše Večernji list BiH.
Ove su godine već zabilježene i prve nesreće, a nesretan događaj zbio se u jednom akvaparku u Srbiji, gdje se četrnaestogodišnji dječak na toboganu sudario s drugim djetetom i udario glavom, nakon čega je zbog ozljede glave i povraćao, te je u pratnji majke prevezen u Dječju sveučilišnu kliniku.
Utapanje i nesreće
Prisjetimo se i nedavnog tragičnog slučaja kada se utopio dječak u hotelskom bazenu na Ilidži. Nekoliko trenutaka nepažnje bilo je dovoljno za još jednu obiteljsku tragediju. Prošle godine u Hrvatskoj, točnije u Puli, u bazenu se utopilo trogodišnje dijete. Liječnici Hitne medicinske službe, koji su odmah po dojavi stigli na mjesto događaja, na sve su načine pokušavali oživiti dječaka. Kako su izvijestili hrvatski mediji, liječnici su sat i pol pokušavali oživiti dječaka, no unatoč svemu, on je, nažalost, preminuo. Lani je osmero djece dobi od pet do osam godina zbrinuto u bolnici u Trebinju zbog simptoma trovanja nakon što je boravilo u popularnom trebinjskom turističkom kompleksu. Na svu sreću, djeca su nakon adekvatnog liječenja puštena kući, a iz kompleksa su tada priopćili da se incident dogodio zbog prekida u napajanju strujom, kada su automatska postrojenja za kloriranje vode bila izvan funkcije. - Dolaskom struje ponovno je uspostavljeno automatsko kloriranje vode te sumnjamo da je stvoren zračni čep s prekomjernom količinom klora - priopćeno je tada iz kompleksa Grad sunca Trebinje.
Ono što, kada je riječ o bazenima, stručnjaci iz godine u godinu ponavljaju jest da se djecu u blizini bazena ne smije bez nadzora ostaviti ni na trenutak jer, dodaju, malo dijete može se utopiti u vodi dubine šest centimetara, piše portal Večernjeg lista BiH. Kako navode, u trenutku odsutnosti nadzora korištenje bazena može biti kobno i za odrasle osobe. Ozljede povezane s kupanjem na bazenima su ozljede glave i mozga, kralježnice, ruku, nogu i stopala. Da rijeke također mogu biti opasne, pokazuje i prošlogodišnji slučaj kada se na gradskoj plaži rijeke Velika Usora u Tesliću utopio muškarac. Primjeri utapanja uslijed nepažnje su brojni, a stručnjaci navode kako u svakom trenutku treba biti oprezan. Prema riječima stručnjaka, rijeke su najopasnije jer su protočne i imaju česte virove, usjeke i često mijenjaju svoj tok, dok s druge strane jezera imaju nagle promjene dubine i temperature. Točnije, temperatura je na površini toplija, a u dubini hladnija. Kako navode osobe iz struke, potrebno je izbjegavati ulaziti u vodu gdje postoji opasnost od raslinja u vodi. Također, veliki rizik predstavlja i kupanje u muljevitim šodericama zbog nalog pada dna i slabe vidljivosti. Kako bi se izbjegli tragični i nepoželjni događaji, potrebno je pridržavati se pravila kodeksa sigurnosti na vodi, a neka od ključnih su: ne plivajte najmanje jedan sat nakon obroka, ne plivajte ako ste konzumirali alkohol jer je upravo konzumiranje alkohola jedan od glavnih čimbenika utapanja, kako kod mladih tako i kod odraslih osoba, te ga svakako treba izbjegavati.
Jedna od čestih pogrešaka koju kupači čine je da nakon duljeg boravka na suncu, bilo da su se sunčali ili nešto radili, skaču u vodu da se osvježe ili rashlade. Uvijek treba postupno ulaziti u vodu, dati tijelu priliku da se pripremi i prilagodi, bez obzira na to koliko je vodena površina topla. U protivnom, naše će tijelo u dodiru s hladnom vodom doživjeti šok. Među savjetima kojih bi se strogo svi trebali pridržavati su: ne skačite u vodu nepoznate dubine, nikada ne plivajte sami, plivajte u blizini spasilaca te dogodi li se nevolja, ostanite smireni.
Zaštitni faktor
Budući da ćemo u vremenu koje je pred nama uglavnom boraviti na suncu, a i temperature će, prema prognozama, rasti i iznad 40 stupnjeva, važno je adekvatno se zaštititi. Koristite kremu sa zaštitnim faktorom: kada se izlažete suncu, uvijek nanesite kremu s faktorom zaštite od sunca (SPF) od barem 30. Potražite kreme za sunčanje koje imaju oznaku "zaštita širokog spektra", jer pružaju zaštitu od UVA i UVB zraka. Kremu je potrebno nanijeti 20-ak minuta prije izlaganja suncu i redovito je obnavljati svaka dva sata ili nakon plivanja i znojenja. Važno je i napomenuti kako bi kremu sa zaštitnim faktorom trebalo koristiti u svakodnevnom životu prilikom izlaganja izravnom suncu.
