Iako istraživanja u BiH uglavnom rade organizacije, nevladine udruge, institucije, učenici Gimnazije gra Grge Marića iz Mostara su odlučili napraviti vlastito istraživanje među učenicima ove škole i građanima Mostara, te su isto ustupili Večernjem listu. Zabrinuti zbog stanja u društvu, sve više socijalnih slučajeva, sve manje svijesti građana za pomoć potrebitima, te zbog ukupne slike Mostara, gimnazijalci su proveli anketu u kojoj ispituju svoje sugrađane koliko su socijalno osjetljivi. Pitanja od kojih se sastoji ova anketa su sljedeća: pripadnikom kojeg ekonomskog sloja smatrate sebe odnosno svoju obitelj?, kako procjenjujete svoj životni standard u usporedbi sa životnim standardom u BiH?, smatrate li se dužnim pomoći socijalno ugroženim u gradu?, kako poboljšati humanitarni angažman građana?, kako predviđate razvoj društvenog, kulturnog i političkog života grada? Odgovori na prva dva pitanja koja su ekonomske prirode zapravo se mogu sagledati kao dio skupine uzroka koji utječu na to koliko će sami građani biti u mogućnosti izdvojiti materijalna sredstva, kao jedan od vidova humanitarnog djelovanja.
Različiti odgovori
Kako vidimo najveći dio i učenika i građana sebe vidi kao pripadnike srednjeg sloja; no zamjetno je da se veći broj učenika percipira pripadnicima gornjeg – srednjeg sloja (28%). U drugom pitanju najviše učenika i građana procjenjuje svoj životni standard zadovoljavajućim (57/58%), no opet su učenici izgleda nešto bolje stojeći – 27% gleda na svoj životni standard kao vrlo dobar dok 29% građana na svoj gleda kao jedva zadovoljavajući. Razmatrajući ove odgovore, možemo reći da su više-manje očekivani, i daju dovoljno prostora za interpretiranje kako znatan dio stanovnika grada ima određena sredstva (neki veća, neki relativno manja i skromna) koja može izdvojiti za potrebite. Odgovori na treće pitanje nešto su različiti za dvije skupine ispitanika. Učenici su dominantno (77%) odgovorili da se osjećaju dužnima pomoći, ali to čine rijetko, naspram 48% građana sa istim odgovorom. 31% građana smatra da humanitarno djeluje često.
Pomažu sugrađanima
Ovdje se mora uzeti u obzir različito interpretiranje pitanja; učenici još nisu dosegli materijalnu samostalnost kojom bi mogli djelovati; no treba imati na umu da je socijalno djelovanje mnogo šire od materijalnog, navodi se u istraživanju koje su proveli učenici Gimnazije fra Grga Martić. Možda je zanimljivije raspravljati o istinitosti odgovora 31% građana koji kažu da često pomažu potrebite. Zapravo je četvrto pitanje ono na kojem želimo temeljiti daljnje djelovanje o pitanju socijalne angažiranosti. Obje skupine sa preko 50% smatraju da su za bolji humanitarni angažman potrebni svi vidovi djelovanja: nove humanitarne organizacije, promocija postojećih, djelovanje na svijest ljudi. No od pojedinačnih odgovora obje skupine su dale prednost djelovanju na svijest građana tako da ćemo radom u zajednici stvarno pokušati ostvariti podizanje svijesti, imajući na umu promociju i poticanje na osnivanje novih humanitarnih organizacija. Zanimljivi su odgovori na posljednje pitanje. U pozitivne promjene na dulje vrijeme vjeruje 45% građana, dok su učenici vidno pesimističniji – preko 60% ispitanih smatra da neće doći do bilo kakvih važnijih promjena u socijalnom, političkom, kulturnom životu u Mostaru. Upravo pesimistično mišljenje mlađih generacija bi trebalo potaknuti odgovorne kako grada Mostara tako i viših razina vlasti da konačno naprave pomake. Posljednjih mjeseci ponovno je aktualizirana priča oko Statuta Grada Mostara, zbog kojeg bi ponovno moglo doći do komplikacija, a izbori dovesti u pitanje. I ovaj projekt istraživanja velika je pomoć odgovornima da vide mišljenja učenika i građana Mostara, te potaknu rješenja.
