Svatko je barem jednom u životu čuo nešto poput "Imaš majčine oči, ali očevu narav" ili "Isti si kao djed", no ljudski DNK sadrži mnogo više informacija od tih manjih detalja.
Svejedno, rijetko ćete čuti da netko kaže “Imam agorafobiju, kao i moj pradjed”. A i ona može biti naslijeđena. Ali, što određuje koje će, ili čije, osobine prevladati u našem DNK i možemo li ih promijeniti. Sve donedavno to je pitanje dugo mučilo genetičare.
Iako znanstvenici još uvijek ne mogu dati jasan odgovor na pitanje što ima najveći utjecaj na karakter ljudi – okolina, geni ili odgoj, mnoga su istraživanja pokazala da ne nasljeđujemo samo izgled nego i neka sjećanja, poput, primjerice, fobija. Osim fobija, postoje još neke osobine koje nasljeđujemo od predaka i nemoguće ih je promijeniti, prenosi Bebologija.
Fobije
Prijenos fobija putem DNK dokazala je studija u kojoj su miševi trenirani da izbjegavaju sve mirise slične onome trešnjinog cvijeta. To je utjecalo na DNK ispitanika tako da je dio DNK odgovoran za osjetljivost na ovaj miris bio aktivniji u spermi očeva miševa.
Zbog toga su djeca i unuci bili vrlo osjetljivi na miris trešnje i izbjegavali su je, iako za to nisu imali pravog razloga. Stoga, možda nečiji strah od pauka ili visine nije tako iracionalan kao što se čini.
Ekstrovertiranost
Iako neke karakterne osobine stječemo s godinama, neke su nam već zapisane u DNK. Primjerice, geni WSCD2 i PCDH15 povezani su s ekstrovertnošću, što može otvoriti mnoga vrata uspjehu. Zato, moguće je da razlog zašto ste toliko društveni i komunikativni leži u vašim precima, a ne u odgoju ili okolini.
Smisao za humor
Neki ljudi vjeruju da je smisao za humor naučena osobina koja ovisi o okruženju u kojem osoba odrasta. Ali, tijekom studije otkriveno je da ljudi s kratkim alelima na genu 5-HTTLPR pokazuju pozitivne reakcije i češće se smiješe. Rezultati studije su potvrđeni kada su u obzir uzeti dob, spol, etnička pripadnost i simptomi depresije.
Stres
Ista je stvar i sa stresom, ta se osobina prenosi s roditelja na djecu. Stručnjaci tvrde da ako je majka tijekom trudnoće bila izložena stresu, njezino će dijete biti podložnije stresu u životu. Nadalje, ako su roditelji bili pod stresom prije nego su dobili dijete, postoji rizik da im je oštetio kromosome.
Ovisnost
Za razvoj ovisnosti odgovorni su 40 do 60 posto geni i nasljedne osobine. Primjerice, detaljno je proučavana veza između ovisnosti i gena D2. Osobe kod kojih ti receptori ne rade dobro sklonije su uzimanju sredstava ovisnosti.
Malo sna
Neki ljudi mogu spavati manje od pet sati i još uvijek dobro funkcionirati. Postoji gen koji se zove Thatcher gen, po britanskoj premijerki koja je spavala samo četiri sata i osjećala se odlično. Ljudi s ovim genom ne samo da manje spavaju, već i bolje obavljaju mentalne zadatke nakon što nisu spavali 38 sati. Inače, Thatcher nije jedina s ovom “supermoć” – manje od pet sati spavali su i Thomas Edison, Nikola Tesla i Isaac Newton.
Štednja
Kad je riječ o novcu, 30 posto naših postupaka možemo objasniti prirodnim faktorima. Neki su ljudi genetski skloni štednji, bez obzira na primanja, spol i obrazovanje. Takvi ljudi rjeđe imaju loše navike poput pušenja i manje su osjetljivi na dijabetes. To se događa jer su dosljedniji u svom ponašanju i imaju bolju samokontrolu, zahvaljujući svom DNK.
Glazba
Geni igraju veću ulogu od prakse kada je u pitanju glazbeni talent, posebno prepoznavanje visine i ritma. Istraživanje jednojajčanih blizanaca pokazalo je da su ljudi koji su manje vježbali bili bolji od onih koji su više vježbali. Jedan od blizanaca vježbao je više od svog brata, ali nije mogao nadmašiti njegove glazbene sposobnosti. Znanstvenici objašnjavaju da neki aspekti glazbenog talenta leže isključivo u našim genima i nemoguće ih je naučiti.
