Prvostupanjska presuda Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) bosanskohercegovačkim Hrvatima u predmetu “Prlić i ostali” bit će izrečena 29. svibnja ove godine, potvrdila je za Večernjak Nika Pinter, braniteljica generala Slobodana Praljka koja je primila obavijest ICTY-ja.
Odgađano izricanje
Izricanje prvostupanjske presude šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Herceg Bosne već je nekoliko puta odgađano. Završne riječi u tom predmetu održane su prije više od dvije godine u ožujku 2011,. a suđenje je počelo 2006. To je po svim parametrima najopsežniji predmet u Haagu. Do sada je o tome predmetu izneseno više ocjena. Čak je i odvjetnik Anto Nobilo u nedavnoj televizijskoj emisiji, koji je masno naplatio svoje usluge za obranu generala Tihomira Blaškića, promijenio stajalište ističući da bi bilo nepravedno Hrvatsku optužiti za udruženi zločinački pothvat.
Tuđman, Boban, Šušak
To je ključni dio optužnice koji bivši hrvatski državni vrh – predsjednika Franju Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška, i načelnika HV-a Janka Bobetka, ali i dužnosnike Herceg Bosne predsjednika Matu Bobana, premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, načelnike Glavnog stožera HVO-a Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka, načelnika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića i predstojnika Odjela za razmjenu zatočenika i zatvore Berislava Pušića tereti da su kanili stvoriti veliku Hrvatsku unutar BiH provođenjem etničkog čišćenja. Nakon presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, a poglavito nakon odluke za generala Momčila Perišića, u pravnim se krugovima govori o zaokretu u praksi izricanja presuda Haaškog suda, posebice šire kolektivne odgovornosti, a napose udruženog zločinačkog pothvata. No, odvjetnica Pinter nije željela prognozirati ili donositi bilo kakve ocjene mogućeg prvostupanjskog pravorijeka. No, prenijela je očekivanja njezina klijenta da se nada oslobađajućoj presudi. Kakva god bude, presuda Herceg Bosni umnogome će se koristiti za dalje politizacije pa čak i za rasprave o tome kakva BiH treba biti u ustavno-pravnom smislu - s jednakim pravima za sve ili pak u slučaju osude kao alibi za minoriziranje jednog naroda s etiketom zločinca.