Ako bi se adekvatno riješio problem komunalnih predmeta kojima su zatrpani sudovi u BiH, a riječ je o izmještanju ovakvih predmeta izvan sudova, moglo bi se riješiti još oko 1 milijun predmeta te dodatnih 500 tisuća predmeta koji se odnose na naplatu računa za RTV pretplatu. Ovo se moglo čuti kao jedno od rješenja koja su ponuđena na konferenciji o razmjeni iskustava o pozitivnim primjerima smanjenja broja neriješenih predmeta. Dakako, riječ je o poboljšanju učinkovitosti rada sudova za što je potrebno žurno riješiti i izmijeniti postojeću legislativu u pravcu boljih zakonskih rješenja koja će omogućiti učinkovitiji rad sudova.
Honorarni sudci...
U tom kontekstu Visoko sudbeno vijeće već radi na aktivnostima oko zakona o naplati komunalnih usluga koji će predložiti za raspravu u Parlamentu, čime bi se smanjila hiper produkcija i priljev novih predmeta na sudove. Također bi se zakonodavcu predložilo da Zakon o RTV servisu predvidi stroge novčane kazne sankcije za one koji nesavjesno naplaćuju RTV pretplatu čija naplata je vezana uz plaćanje telefonskih usluga. Sve ove inovacije bi smanjile priljev ovih predmeta u sudove. S druge strane, mogli su se čuti i prijedlozi o honorarnom radu sudaca na žalbenim građanskim referatima kao i nekim drugim poput upravnih sporova, i to za veoma malo sredstava. Procjenjuje se da bi za veoma malo novčanih sredstava sudci izvan radnog vremena u veoma kratkom roku, a riječ je o dvije godine, u potpunosti ažurirali neke referate. Ako bi primjerice jedan sudac kod svoje kuće riješio 10 takvih predmeta po cijeni od 50 KM po jednom predmetu, on bi godišnje mogao riješiti 110 takvih predmeta. Što se pak tiče nacrta zakona o komunalnim uslugama, isti bi također mogao smanjiti broj predmeta po sudovima, a uz to bi i poboljšao naplatu komunalnih usluga. Naime, zakon predviđa sklapanje ugovora između građana i komunalaca, u ovom slučaju riječ je o opskrbi električnom energijom, opskrbi pitkom vodom, plinom, toplotnom energijom, održavanju zajedničkih dijelova zgrada, odvozu otpada. Oni koji ne zaključe takve ugovore računi bi im se povećavali za 20 KM.
Vlasnici i umirovljenici
S druge strane, ako vlasnik stambenog prostora, ili nekog drugog objekta nije u radnom odnosu, odnosno umirovljenik, ili osoba koja ne ostvaruje drugu vrstu prihoda, ugovor o davanju i korištenju komunalnih usluga uz njega može potpisati i neka druga osoba kao jamac da će plaćati račune. Zasnivanje hipoteke ili zaloga, također, predviđa ovaj zakon, a odnosio bi se na osobe koje nemaju jamca za plaćanje komunalnih usluga. Zakon, također, predviđa da oni koji ne mogu plaćati komunalije, troškove plaćaju socijalne ustanove iz sredstava socijalne zaštite. Sve u svemu, ostaje pitanje, jesu li oni koji su do sada plaćali komunalne račune i to redovito ludi, a oni koji nisu pametni. Građani se pitaju na koji način će biti uspostavljen pravi red među platišama i neplatišama.
