''Za kršćane postoje dva velika rođenja – Isusovo i Ivanovo, dalje nema, i zato mnogi vjernici posebno štuju sv. Ivana Krstitelja'', istaknuo je za Laudato.hr u povodu blagdana rođenja ovoga sveca vlč. Branko Picek iz crkve sv. Ivana Krstitelja na zagrebačkoj Novoj Vesi.
Sv. Ivan Krstitelj, poslije Bogorodice, ima najviše blagdana u liturgiji zapadne i istočne Crkve. Njegovo rođenje slavi se kao svetkovina 24. lipnja, a mučeništvo, kao spomendan 29. kolovoza.
Brojni štovatelji okupe se na taj blagdan u crkvama kako bi svjedočili svoje osobno iskustvo i doživljaj, a u nekim mjestima čak su zadržali pretkršćanske kulturne običaje poput krijesova – tzv. Ivanjskih krijesova.
''Specifičnost i moć sv. Ivana Krstitelja je u tome on bio taj kojeg je Isus pohodio, a ne obrnuto. Cijeli njegov život protekao je u iščekivanju Mesije, Spasitelja i on je taj koji ga je pokazao'', opisuje vlč. Picek.
''Njegov život je, dakle, putokaz prema Isusu i tu je ta njegova veličina, on se za to pripremao čitav život, u pustinji postom, molitvom odnosno razgovorima s Bogom'', zaključuje Picek. Tu je posebno izdvojio Isusove riječi koji je za Ivana Krstitelja rekao: 'Nema većeg rođenog od žene od Ivana.'
Picek nadalje pojašnjava kako Ivanovo ime znači ''Bog se smilovao'', što znači da se smilovao i poslao proroka.
Prema Novom zavjetu Ivanovi roditelji, Zaharija i Elizabeta, dugo nisu mogli imati djece i kad im se rodio sin, zavladala je velika radost. Zaharija do tada nije mogao govoriti, a s rođenjem sina, vratio mu se i govor.
Zemaljski život Ivana Krstitelja završio je tako da ga je Herod Antipa dao zatvoriti u tamnicu i potom mu odrubio glavu, jer mu je prigovorio zbog preljuba.
Upravo tu Ivanovu vrlinu ističe i vlč. Picek navodeći da je Ivan govorio, nije oklijevao niti uvijao, bio je izravan i Božja istina mu je bila iznad svega.
U čast sv. Ivanu Krstitelju podignute su mnoge crkve i osnovani redovi poput Ivanovaca i malteškog reda.
Jedna od najvećih kršćanskih bazilika posvećenih njemu je ona u Damasku. Danas je u njoj džamija, a posjetio ju je papa Ivan Pavao II., zajedno s poglavarima mjesnih crkava te se ondje održao međureligijski susret.
Vrlo je poznata i Lateranska bazilika u Rimu, smještena izvan granica Vatikana, a dodijeljen joj je poseban eksteritorijalni status kao vlasništvo Svete Stolice.
Sv. Ivan Krstitelj zaštitnik je pjevača, glazbenika, krojača, kožara, krznara, vunara, remenara, gostioničara, nožara, brusača, zatvorenika, osuđenih na smrt, krštenika, a među ostalim i Malte, Jordana i velikog broja gradova širom svijeta. U Hrvatskoj su po njemu su nazvana mnoga mjesta: Ivanić Grad, Ivanec, Sveti Ivan Zelina, Sveti Ivan Žabno. Na zagrebačkoj katedrali kip Ivana Krstitelja stoji iznad portala, desno od rozete.
Relikvije svetog Ivana Krstitelja danas se čuvaju u crkvi sv. Silvestra u Rimu te u Amiensu u Francuskoj.
