U okviru kućanstva se bez većih investicija malim promjenama u ponašanju i navikama može smanjiti količina energije koja se troši za zagrijavanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, kao i potrošnja električne energije za rasvjetu i električne uređaje. U vrijeme ljeta i iznimno visokih temperatura u središtu pozornosti zasigurno su klimatizacijski uređaji.
Smjernice
Hlađenje prostora na preniske temperature u ljetnom razdoblju nije poželjno. Temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 °C, navodi se u dokumentu “Smjernice za smanjenje potrošnje energije i energenata u Federaciji BiH” koji je izradilo Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije. Razlika između vanjske i unutarnje temperature zbog zdravstvenih razloga ne bi trebala biti viša od 7 °C.
Pri postavljenim nižim temperaturama dolazi do povećanog isušivanja zraka (rošenja na unutarnjoj jedinici), što je energetski i zdravstveno nepovoljno. Kako se veliki dio energije troši na izdvajanje vlage iz zraka, kapacitet uređaja za hlađenje znatno se smanjuje. Stoga podesite temperaturu na regulatoru na temperaturu koja prati ovu preporuku, ovisno o vanjskoj temperaturi. Za svaki stupanj (1 °C) niže temperature prostora utroši se od 3% do 5% više energije. Za vrijeme provjetravanja prostorije potrebno je isključiti klimatizacijski uređaj. Preporuka je i redovito čistiti klimatizacijski uređaj. Prilikom kupnje klimatizacijskog uređaja treba odabrati energetski učinkovitije uređaje.
Vanjsku jedinicu klimatizacijskog uređaja treba postavljati na mjesto na kojem je zaklonjena od izravnog sunčeva zračenja. Vanjska jedinica postavljena na hladnije mjesto čini sustav učinkovitijim. U smjernicama za smanjenje potrošnje električne energije navedeno je i da ne treba hladiti prostorije u kojima se ne boravi jer tako nepotrebno trošimo veću energiju i povećavamo troškove kućanstva. Prilikom rada klimatizacijskog uređaja eliminirati nepotrebne toplinske izvore u prostoru (kao što je rasvjeta, peći i ostali uređaji za kućanstvo).
Energetska učinkovitost
Klimatizacijski uređaji jedan su od većih potrošača električne energije u kućanstvu, tako da je njihova energetska učinkovitost izraženija od svih ostalih uređaja u vašem domu. Potrošnja klimatizacijskog uređaja ovisi o njegovoj snazi i režimu rada (hlađenje ili grijanje), kao i o vrsti kompresora (inverter ili obični). Svi moderni klimatizacijski uređaji koriste inverterski kompresor čiji način rada osigurava da klimatizacijski uređaj ne radi cijelo vrijeme punom snagom, već njegova snaga varira ovisno o potrebi.
Primjerice kod hlađenja, ako je temperatura prostorije mnogo viša od željene temperature, inverterski klimatizacijski uređaj će raditi punom snagom do postizanja željene temperature. Klimatizacijski uređaj snage 3,5 kW u punoj snazi maksimalno troši oko 1,2 kW struje. Kad postigne željenu temperaturu, inverterski uređaj će prilagoditi odnosno smanjiti svoj učinak tako da bude dovoljan za ravnomjerno održavanje željene temperature. To znači da uređaj maksimalne snage 3,5 kW smanjuje svoju potrošnju električne energije na 200 - 500 W ili kod održavanja temperature (prosječno oko 350 W).
Potrošnja klimatizacijskog uređaja po satu razlikuje se ovisno o tome postiže li uređaj željenu temperaturu, pri čemu radi maksimalnom snagom; ili održava željenu temperaturu pri čemu radi smanjenom snagom. Uzmimo primjer od klimatizacijskog uređaja snage 3,5 kW. Njegova potrošnja po satu bila bi 1,2 kW * 0,14 €/kWh = 0,168 € po satu pri postizanju željene temperature te 350 W * 0,14 €/kWh = ~0,049 € po satu pri održavanju željene temperature.
