Na gospodarstvo danas utječe sve, a bez napora svih ljudi na svijetu drastičnih promjena nabolje neće biti, piše Večernji list BiH. O tri najveće vrste rizika za svjetsko gospodarstvo govorila je i predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.
Rat, podjele, klima...
Prvi su ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku, zatim podjele tržišnih gospodarstava koja predvode SAD i Kina te rizik od klimatskih promjena - kazala je Lagarde te objasnila: - Prvo, neposredni geopolitički rizici. Tu je strašan rat Rusije protiv Ukrajine. Drugi se odnosi na tragičan sukob na Bliskome istoku. To je prva kategorija geopolitičkih rizika. U drugoj su kategoriji opći trendovi koje trenutačno vidimo. To su geopolitičke podjele između nekih razvijenih zemalja, koje predvode Sjedinjene Države, i nekih tržišnih gospodarstava u razvoju, posebno Kine. To je preobrazba dosadašnjeg tržišta koja povlači sve posljedice koje idu uz fragmentaciju trgovine. Spomenula bih i treći rizik, koji nije neposredan, ali ako se ostvari, jer mi nismo ništa poduzeli, imat će strašne posljedice. To je rizik od klimatskih promjena - istaknula je. E, sad, da se prva dva rizika umanje, da se ratovi i geopolitičke podjele smire, a što svi priželjkujemo, ostat će nam opet klimatske promjene čiji smo svjedoci i mi u BiH. Prošlog tjedna u bh. gradovima vidjeli smo razornu moć klime, porušena stabla, uništenu ljetinu, oštećene fasade..., a utjelovljenje filma "Dan poslije sutra" sve nam se češće događa. Sjetimo se snijega iz 2012., poplava iz 2014., potresa iz 2022., superstaničnih oluja 2023... Prirodne katastrofe stalno se događaju i pojačavaju intenzitet do te mjere da najstariji mještani sve češće ponavljaju kako neku nepogodu u takvom obujmu prije nisu doživjeli. U dokumentu Claudia Strambo, Belma Jahović i Lisa Segnestam u dijelu najvažnije poruke ističu da je zbog svog geografskog položaja, ograničenog kapaciteta prilagođavanja i ekonomskog značaja sektora poljoprivrede i šumarstva, BiH posebno osjetljiva na utjecaj klimatskih promjena. Plan prilagođavanja na klimatske promjene BiH je druga na zapadnom Balkanu finalizirala i dostavila Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama. Navodi se da je riječ o sveobuhvatnom dokumentu koji je pripremljen na preporuku i u skladu sa smjernicama spomenute konvencije. - Promjene u klimatskim obrascima i ponašanju predstavljaju rastući izazov za čovječanstvo, a u posljednjih nekoliko godina u BiH izazivaju ekstremne klimatske pojave, kao što su obilne oborine, tuča, razorne poplave, ekstremno visoke temperature, suše, toplinski valovi i olujni vjetrovi.
Već sada je jasno da ugrožavaju ljudske živote i nanose značajne materijalne i financijske štete te je stoga iznimno važno raditi na poboljšanju planiranja adaptacije na klimatske promjene - istaknuto je. BiH, kako se ističe, provodi praćenje klimatskih promjena i njihovih utjecaja. To uključuje praćenje temperatura, oborina, razine voda i drugih relevantnih čimbenika, na temelju čega se donose odluke. Podizanje svijesti o klimatskim promjenama od presudne je važnosti jer će se tako sačuvati i ljudski životi i imovina. BiH mora biti posebno usmjerena na sektore koji su posebno osjetljivi na klimatske promjene, kao što su poljoprivreda, šumarstvo, vodoprivreda i energetika. Održiva upotreba prirodnih resursa i jačanje otpornosti na ekstremne vremenske uvjete su prioriteti.
Zaostala industrija
BiH, također, ima strategiju koja je usmjerena na smanjenje stakleničkih plinova. Osobito se svijest promijenila u pandemiji te je onda došlo i do smanjenja emisija ugljikova dioksida na razini BiH, i to za 31,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Od 2021. godine na snazi je i novi Zakon o zaštiti okoliša koji propisuje obvezu praćenja stanja okoliša i omogućava dostupnost podataka o emisijama zagađujućih tvari i stakleničkih plinova. Svjetske institucije kao što žele Bosnu i Hercegovinu usmjeriti prema smanjenju onečišćenja, isto čine i s ostalim zemljama koje imaju razvijenu industriju. Iako bi po onečišćenju netko rekao da je i bh. industrija razvijena, ona je, nažalost, dobrim dijelom zaostala jer se još koriste tehnologije koje su odavno pregažene, no ovoj zemlji su potrebne jer nema alternativu. Potrebno je tražiti alternativu ako želimo sačuvati klimu za sebe i buduće naraštaje.
