Vlada Hercegovačko-neretvanske županije naložila je svim ministarstvima, agencijama i upravama te korisnicima proračuna provedbu mjera štednje kako bi se smanjili materijalni troškovi, zadržala financijska disciplina te ne bi dolazilo do novih smanjenja plaća.
Vratiti dugovanja
Iako se zaposlenicima nisu svidjele najnovije mjere, na izvjestan se način samo uvode stroža pravila ponašanja i odnosa prema proračunskim sredstvima koji se prikupljaju od poreza kojega plaćaju građani. Predsjednik Vlade HNŽ-a Denis Lasić ističe jednim od najznačajnijih postignuća ove Vlade to što nije došlo do povećanja zaduženja. “Kada smo preuzeli vlast zatekli smo veliku financijsku dubiozu koja se procjenjuje iznad 43 milijuna maraka. Jednako tako činjenica je da se ponašamo krajnje odgovorno, a što se može vidjeti iz toga da od tada do danas nismo povećali taj deficit niti za jednu marku. Naš je cilj cijelo vrijeme sanirati i stabilizirati situaciju u proračunu te kroz ovaj mandat vratiti dug koji je zatečen. To nije jednostavno postići i zbog toga je potrebno da se svi ponašamo odgovorno”, rekao je Lasić. Zbog toga su tijekom travnja posegnuli za mjerom smanjenja plaća za sedam posto svim zaposlenicima u županiji, no nakon preraspodjele novca, te određenih ušteda ovaj će novac ipak biti isplaćen zaposlenicima jer je zabilježeno bolje punjenje proračunskih prihoda tijekom mjeseca svibnja.
Brojne povlastice
Istodobno Vlada je ograničila isplate grantovima iz proračuna smanjujući ih za 15 posto. U proteklome razdoblju nije bilo niti jednog novog zaposlenika u institucijama. Po odluci županijske Vlade o provedbi ušteda krenulo se rezati razne beneficije, dodatne prihode, ograničiti telefoniranje, korištenje službenih automobila... Ovisno o ustanovama na koje se to odnosi, doneseni su različiti operativni prijedlozi kako bi se smanjila potrošnja u javnoj upravi. Među najvećim, uštede su upravo provedene u Uredu predsjednika županijske, Hercegovačko-neretvanske, Vlade Denisa Lasića. Prema dokumentu proračuna, troškovi ovoga ureda smanjeni su za 45 posto u odnosu na ranije godine. Manje uštede provela su i druga županijska ministarstva pridržavajući se novih naputaka o potrebi smanjenja troškova. Dosadašnja istraživanja koja su provodile nevladine organizacije potvrdile su da se najveći troškovi, pa i nezasluženi prihodi ostvaruju upravo članstvom u raznim povjerenstvima koja bi trebala biti sastavi dio rada unutar županijskih institucija. Jednako tako veliki troškovi zabilježeni su i s prijevozom i korištenjem službenih automobila što gotovo svake godine u svome izvješću navodi federalna revizija predstavljajući šokantne podatke o rastrošnosti svih razina vlasti.