250 znanstvenika izrazilo spremnost pružiti pomoć BiH

Država Bosna i Hercegovina prvi put nakon rata nastoji uspostaviti vezu sa znanstvenicima koji su napustili BiH, ili onima koji su se školovali van države, kako bi ih eventualno uključila u projekte razvoja BiH. Odjel za iseljeništvo pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH izradio je dokument o bosanskohercegovačkoj znanstvenoj dijaspori i mogućnostima njenog korištenja za razvoj BiH. Ova informacija dobila je zeleno svjetlo i od Vijeća ministara pa treba očekivati da BiH konačno počne raditi na uspostavi kontakata barem s nekima od tisuća intelektualaca koji su za vrijeme i nakon rata napustili zemlju i nastavili graditi karijeru u inozemstvu.

Strateški prioritet

-Posebno je važno pitanje uključivanja migracije i razvoja, odnosno kreiranja sustavnih rješenja za učinkovito korištenje ogromnih ljudskih i ostalih (financijskih i socijalnih) resursa dijaspore u razvoj BiH te u pregovore o pristupanju zemlje Europskoj uniji. Iskustva drugih zemalja pokazuju da se, kada su u pitanju migracija i razvoj, radi o međuresornoj oblasti koju treba promatrati kao strateški razvojni prioritet, navodi se u spomenutom dokumentu. Postotak radno sposobnog stanovništva BiH sa završenim sveučilišnim obrazovanjem (uključujući zvanje magistra i doktora) 2011. godine iznosi 8,8 posto, sa završenom srednjom školom 48, a sa završenom osnovnom školom i manje - 43,2 posto. Ove brojke jasno ukazuju kako BiH ima nepovoljnu obrazovnu strukturu, čak i pod uvjetom da se potpuno zaustavi odlazak obrazovanih ljudi iz zemlje.

Procjene Instituta za radne studije u Bonnu govore da je postotak visokoobrazovanih osoba koje su napustile BiH u periodu od 1989. do 1994. godine 28,6 posto. Negativan trend odljeva pameti nije specifičan samo za BiH. Radi se, nesumnjivo, o regionalnom trendu. Naime, procjenjuje se da je oko 70 posto visokoobrazovanih osoba iz regije napustilo zemlje svoga podrijetla. Do sada su bh. vlasti prikupile životopise i ostvarile kontakte s oko 250 doktora znanosti i istraživača u inozemstvu.

Dijaspora

- Bh. znanstvena dijaspora neosporno ima ono što je najbitnije – dobru volju i želju da pomogne BiH, ali i veliki stupanj spremnosti za razne vrste povratka odnosno prijenosa znanja u zemlju podrijetla. Radi se o relativno dobro obrazovanoj (npr. u SAD od ukupnog broja bh. imigranata 35 posto je visokoobrazovanih, u skandinavskim zemljama 25 posto, a u Sloveniji, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj do 5 posto) i mladoj dijaspori (prosjek starosti bh. imigranata u SAD je 30, a u EU 40 godina), navodi se u ovom dokumentu.