Ako nemate posao u BiH, zaposlite se u EU, a zašto ne i u Katru

Na zavodima za zapošljavanje u BiH trenutačno se nalazi više od 550 tisuća osoba, a među njima je više od polovine mladih do 24 godine koji traže posao. Ta bi brojka uskoro mogla biti znatno manja budući da se mladima nudi odlazak u inozemstvo trbuhom za kruhom. Ulaskom RH u EU djelu građana BiH otvaraju se vrata Europe, a time i brojne mogućnosti. Na svjetskom tržištu rada u ovom je trenutku oko 200 milijuna migranata, odnosno ljudi koji su zbog posla otišli iz matične zemlje, među kojima je značajan broj i državljana BiH. Bolji uvjeti rada u inozemstvu privlače sve više stanovnika BiH. Prije odluke o zapošljavanju dobro je znati koja su zanimanja u EU, ali i svijetu tražena. Prema podacima iz BBC-jeva istraživanja o mobilnosti radne snage i mogućnostima zapošljavanja, medicinski stručnjaci, a u tu kategoriju ulaze liječnici i medicinske sestre, najtraženiji su na svjetskom tržištu rada. U ovom trenutku u čak 21 zemlji vlada ozbiljan deficit tih zanimanja. EU je nedavno usvojio politiku po kojoj će se sezonskim radnicima iz trećih zemalja omogućiti bolji uvjeti rada u smislu minimalne plaće i smještaja kako bi se suzbilo iskorištavanje radnika i pretvaranja privremenih boravaka u stalne – kaže Marko Martić, izvršni direktor GEA centra. On naglašava da se prije odlaska na rad u inozemstvo građani trebaju raspitati kod domaćih službi za zapošljavanje o uvjetima zaposlenja u zemljama EU, ali i drugima. Tako primjerice, radnicima za zdravstvenu njegu u SR Njemačkoj iz BiH bruto plaća bi trebala biti oko 1900 eura, a neto plaća od 1500 do 1600 eura. Plaće u Kataru, koji namjerava zaposliti više žena iz BiH, Makedonije, Kambodže, Vijetnama i Bangladeša kao spremačice, kućanice i dadilje, za te usluge Arapi plaćaju od 200 do 250 dolara mjesečno.

Ataše za rad i socijalna pitanja Austrije u BiH Oliver Hiller istakao je da u Austriji trenutačno radi 35.000 građana iz BiH, prije dvije godine preko projekta Crveno-bijela-crvena karta odlučila je potražiti radnike iz Bosne i Hercegovine za 25 deficitarnih zanimanja u Austriji. U Sloveniji je velika potražnja i za liječnicima i ostalim radnicima u medicini, zbog čega su mnogi već napustili rad u bolnicama u BiH. U oglasima se traže i bravari, kuhari, spremačice… Radnici iz BiH najčešće biraju rad u Sloveniji jer nemaju veliku jezičnu barijeru, a odgovaraju im uvjeti pod kojim ih angažiraju tamošnje tvrtke. BiH je slovenski najveći partner u oblasti zapošljavanja, a trenutačno razmjenjuju oko 38.000 radnika.