Dvije godine od bankrota američkih banaka i izbijanja globalne financijske krize dugovi stižu na naplatu i u Hrvatsku. Banke sada ne uspijevaju naplatiti svaku desetu kunu od plasiranih 265 milijardi kuna, odnosno 26 milijardi kuna, ali ni to nije vrhunac. Bankarski analitičar Hrvoje Stojić procjenjuje da će se udio loših kredita povećavati sve do kraja 2011. na 13 do 15 posto, a tek nakon toga slijedi smanjenje! Premda se vjeruje da zbog visoke kapitaliziranosti hrvatski bankarski sustav može progutati toliku razinu loših kredita, HNB je poslao signale vlasnicima da pripreme keš za novo kapitalno jačanje svojih banaka u Hrvatskoj.
Nema fondova za pomoć
Raste pritisak dužnika i na državu da im se pomogne. Banke su tvrtkama i državnom sektoru reprogramirale 12 milijardi kuna kredita, dok su prema građanima postavili jači štit. Njima se najčešće daju novi, skupi krediti za zatvaranje starih, a primjeri iz banaka pokazuju da se efektivna kamatna stopa na takve kredite približava maksimalnoj kamati od 14 posto. Kada se u kredit ugrade svi osigurači, zatvaranje starih obveza novima doseže 12-13 posto efektivnih kamata.
– Dužnici ne trebaju imati iluzija da će centralna banka intervenirati u ugovorni odnos klijenta i poslovne banke ili da će dijeliti pomoć. Mi takvih fondova nemamo niti se želimo vraćati u prošlo svršeno vrijeme – rezolutan je Davor Holjevac, viceguverner. Centralna banka, kaže, može educirati, upozoravati i tražiti od banaka da objavljuju uvjete, ali samo to.
Čitajte ugovore
– Čitajte ugovore, čitajte što piše malim slovima, tražite od banaka i javnih bilježnika da objasne što potpisujete, a ako oni neće, dođite k nama. Kada je netko potpisao, preuzeo je obvezu na sebe. Ne možemo pobjeći od onoga što smo potpisali – savjetuje Holjevac.
Što se banaka tiče, HNB će slijediti tržišne principe, a kad su posrijedi kamate, jedini limit koji je postavljen pred banke maksimalna je kamata od 14 posto.
– Činjenica je da imamo problem i da se neke manje banke muče s klijentima. Pali su zaposlenost i prihodi kućanstava, porasle su kamate, dužnicima u švicarskim francima porastao je tečaj, a teškoće s otplatama kredita rezultat su svega toga. Živjeli smo iznad svojih mogućnosti – ističe Holjevac. Banke su ovo ljeto otvorile kreditnu slavinu pa je novih kredita više, posebno stambenih. Jesu li posrijedi prebijanja ili novi krediti, teško je znati, ali činjenica je da je među lošim kreditima stambenih 3,42 posto. U lipnju je udio loših kredita bio 9,5%.
Preuzeto sa www.vecernji.hr