Bankarski sektor u cjelini je još uvijek adekvatno kapitaliziran, premda postoje banke u kojima bi se, prvenstveno zbog pogoršanja makroekonomskih uvjeta u zemlji i inozemstvu, mogle javiti potrebe za dokapitalizacijom u idućem razdoblju. Najveći rizici u državi su slaba ekonomska aktivnost i loše projekcije rasta za sljedeću godinu, kao i loša politička klima u državi prouzročena u najvećoj mjeri neusvajanjem proračunskog okvira i neformiranjem Vijeća ministara BiH. Ovo su temeljni zaključci koji su doneseni na sastanku Stalnog odbora za financijsku stabilnost, kojem su, uz guvernera Centralne banke BiH, sudjelovali državni i entitetski ministri financija.
Zabrinute i banke
Na sastanku su razmatrani trenutačni rizici u makroekonomskom okruženju i njihov utjecaj na stabilnost financijskog sustava, koji je ocijenjen zadovoljavajućim, uz napomenu kako je evidentan trend jačanja rizika u odnosu na prethodna razdoblja. I Međunarodni monetarni fond (MMF) u ovotjednoj analizi financijskog i ekonomskog stanja u državama jugoistočne Europe, BiH je stavio u zonu država kojima prijeti ozbiljna kriza. Iako bi komercijalne banke željele da se o njihovom poslovanju piše u suprelativima, iz Udruženja banaka BiH stiže vijest da se iduće, 2012. godine spremaju na najgori scenarij od kada posluju u BiH. To uključuje racionalizaciju operativnih troškova, povećanje kamata na sve vrste kredita, ali i uvođenje strožih kriterija za njihovu dobivanje.
Rast kamata na kredite
U samo tri godine, kako nam je kazao tajnik Udruženja banaka BiH Mijo Mišić, rast udjela loših kredita s tri narastao je, do polovice ove godine, na 12,6 posto. Osim toga, banke su morale smanjiti oko 100 milijuna maraka operativnih sredstava radi ušteda, a kad se tome doda prošlotjedni pad kreditnog rejtinga BiH, bankarske kuće 2012. čekaju sa skepsom. Koliko će povećanje kamatnih stopa u konačnici biti, ni sada se ne može definirati, jer je to interna stvar svake banke koja posluje u BiH. Prosječna kamatna stopa na dugoročne kredite od 7,31 posto i kratkoročne kredite od 9,16 posto mogla bi se u budućnosti kretati oko 8 do 11 posto, ali se radi, kako je Večernjak već pisao, samo o špekulativnim procjenama i postotcima, jer visinu kamata određuju okolnosti na financijskom tržištu.