BDP ne raste, robnih rezervi nema, a i dalje pada zaposlenost u BiH...

Što je dosad realizirano iz programa mjera za ublažavanje utjecaja globalne ekonomske krize i na unaprjeđenju poslovnog ambijenta koje je Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije BiH planiralo za razdoblje od 2009. do 2012.? Prošla je gotovo polovina vremena, a prema ocjeni neovisnih ekonomista, ovaj dokument predstavlja više političku platformu, a manje programski akt izvršne vlasti.

Činjenice su drukčije

Tako, primjerice, mjerama se predviđa stopa rasta BDP-a od 4,5 posto, zaposlenost u tom razdoblju se trebala smanjiti za samo dva posto. Predviđa se povećana pokrivenost izvozom za šest posto u odnosu na prošlu godinu, povećanje udjela javnih investicija i niz drugih mjera koje su trebale ublažiti ekonomsku krizu. Nažalost, prema mnogim pokazateljima, činjenično stanje je potpuno drukčije, na što izvršna vlast poprilično zatvara oči, barem tako tvrde stručnjaci iz gospodarstva. Prema njihovu istraživanju i pokazateljima, rezultati su gotovo katastrofalni. Tako je industrijska proizvodnja u ovoj godini u odnosu na isto razdoblje prošle godine pala za najmanje 15,3 posto, a najveći pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji za čak 22,5 posto. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, bruto društveni proizvod (BDP) BiH prošle godine je imao realni pad od 2,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavila je Agencija za statistiku BiH. Doduše u iskazanom BDP-u BiH nije obuhvaćena siva ekonomija, koja ima značajnu rasprostranjenost.

Raste nezaposlenost

Premda je predviđena stopa rasta nezaposlenosti do 2012. godine od dva posto, broj zaposlenih iz mjeseca u mjesece neumoljivo pada.

Javna potrošnja u Federaciji BiH već godinama nije ispod 60 posto BDP-a, iako je predviđeno da tijekom navedene četiri godine bude smanjena za 8 posto u odnosu na udio u 2008. godini. Institucije uprave u BiH i ove godine su nastavile s usvajanjem mjera iz akcijskog plana 1 strategije reforme javne uprave te ukupna provedba reformskih mjera trenutno iznosi 43,72%. Najveći napredak ostvaren je u reformskoj oblasti institucijskih komunikacija (58%), a najmanji u oblasti informacijske tehnologije (32 %).