Besplatne udžbenike će dobiti svi prvašići, osim u ZHŽ i HBŽ

Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti je u suradnji s nekim županijskim ministarstvima obznanilo dokument Preporuka za eliminiranje segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH, čiji je konačni cilj ukidanje fenomena “dvije škole pod jednim krovom“. Ministar Damir Mašić pojašnjava detalje ovog dokumenta te odgovara na pitanja o nadležnosti njegovog ministarstva i potrebi reforme cjelokupnog školskog sustava.

Kako kanite provesti plan za ukidanje dvije škole pod jednim krovom, kada se zna da je obrazovanje u nadležnosti županija i da ministri iz županija, u kojima se nalaze takve škole, nisu sudjelovali u njegovoj izradi?

Prvo, treba znati da provedba preporuka za eliminiranje segregirajućih i podijeljenih struktura u odgojno-obrazovnim ustanovama u FBiH, nije pitanje, a ni obveza jedne osobe niti samo jednog ministarstva, nego zajednička obveza svih nadležnih obrazovnih instanci u FBiH, kao i cijele države. Drugo, riječ je o obvezama koje je BiH preuzela pristupanjem Vijeću Europe 2002. godine. Ovo pitanje potvrđeno je i dokumentom o europskom partnerstvu 2007. godine, koji je potpisan s EU. Treće, ovakve podijeljenje i segregirajuće strukture u obrazovanju izravno krše ustavom zajamčena ljudska prava. Također, u suprotnosti su i s brojnim međunarodnim ugovorima koje je BiH ratificirala. Četvrto, pojedini županijski ministri nisu sudjelovali u izradi ovog dokumenta zato što to oni nisu htjeli, a ne zato što im je to bilo onemogućeno. Peto, duboko svjesni i poštujući činjenicu da je obrazovanje županijska nadležnost dokument koji smo predstavili se i zove “preporuke”, a ne instrukcija. Izradom dokumenta koji je usvojila Koordinacija ministara obrazovanja i znanosti u FBiH, a koji je dostavljen svim županijskim ministarstvima, pokazali smo da postoji način i da se može napraviti pomak, a pri tome vodili računa o svim specifičnostima sredina i pravima kako konstitutivnih naroda tako i ostalih. Osnovna svrha ovog dokumenta je pomoći nadležnim obrazovnim vlastima u županijama. Već imamo spremnost nadležnog ministarstva u ZDŽ-u da se ide korak i dalje od administrativno-pravnog ujedinjena „dvije škole pod jednim krovom“, ka stvaranju multietničkih odjeljenja.

Zalažete se za potpunu integraciju škola i stvaranje multietničkih odjeljenja u svim sredinama. Kako praktično u takvim situacijama osigurati djeci školovanje na materinskom jeziku?

Preporuke su sačinjene na način kojim se osiguravaju temeljna ljudska prava, prava djece, kao i prava roditelja da biraju vrstu obrazovanja za svoju djecu sukladno zakonskim propisima, te osiguravaju pravo djece na njegovanje svoje kulture, religije i korištenje svog jezika. Provedba potpune integracije podijeljenih škola podrazumijeva uspostavu multietničkih odjeljenja, za što je neophodno uspostaviti jedan ujednačen okvir nastavnih planova i programa, koji će uvažavati ravnopravnost jezika i pisama svih konstitutivnih naroda, kao i nacionalnih manjina. U preporukama smo ponudili i način definiranja skupine predmeta kao što su: izborna skupina predmeta (Vjeronauka/Vjeronauk, Kultura religija, drugi/ili treći strani jezik), nacionalna skupina predmeta (gdje bi bio materinski jezik i književnost, Historija/Istorija/Povijest) te opći ili zajednički predmeti, koji bi obuhvatili sve ostale predmete iz NPP-a. Rezultat bi bio da imamo zajedničke udžbenike za sve učenike u FBiH, koji su tiskani na jezicima i pismima konstitutivnih naroda, a sukladno jednom Okvirnom nastavnom planu i programu u Federaciji koji je usuglašen u svim županijama, što je preduvjet za uspostavljanje multietničkih odjeljenja. Pitanje jezika ne treba promatrati kao prepreku niti zloupotrebljavati u političke i druge svrhe, naprotiv na to pitanje treba gledati kao na bogatstvo različitosti i specifičnosti sredine u kojoj živimo. To pitanje treba biti podstrek ka integraciji i zajedništvu, simbol multikulturalnosti, a nikako prepreka i razlog razdvojenosti.

Kolika je opravdanost postojanja Ministarstva obrazovanja na federalnoj razini imajući u vidu vrlo ograničene ovlasti. Čini se da neke županije uopće nisu zainteresirane za tu koordinirajuću ulogu entitetskog ministarstva?

Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti ima svoju opravdanu ulogu i razlog postojanja. Ministarstvo ima koordinirajuću ulogu u svim oblastima obrazovanja i znanosti i zaduženo je za provedbu obrazovnih politika dogovorenih na razini BiH. Ono pri tome ne uzima nadležnosti niti jednoj županiji. Naprotiv, Ministarstvo pomaže procese reforme obrazovnog sustava koji se odvijaju u FBiH, osigurava poboljšanje uvjeta obrazovanja, te upoznaje Vladu i Parlament FBiH sa situacijom u obrazovanju i predlaže moguće mjere za rješavanje problema i unapređenje sustava obrazovanja.

Mnogo oprečnih ocjena izazvala je inicijativa za nabavu besplatnih udžbenika za prvašiće, a Vi ste čak optuženi da želite ostaviti hrvatsku djecu bez udžbenika. Kako je na kraju taj projekt realiziran?

Na ovo pitanje mogu samo kazati da su to gnusne laži i pokušaj podmetanja nesposobnih pojedinaca koji za svoj nerad pokušavaju lopticu prebaciti na druge. Projekt besplatnih udžbenika za učenike prvih razreda osnovne škole u FBiH, je od samog početka bio zamišljen kao integrirajući program koji treba obuhvatiti svu djecu na području cijele Federacije bez obzira po kojem nastavnom planu i program pohađaju nastavu. Sva županijska ministarstva su pismenim putem 2. ožujka ove godine obaviještena da je Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti osiguralo 50 posto sredstava za ovu namjenu i da preostalih 50 posto trebaju osigurati županijska ministarstva za područja svojih županija. Sedam županijskih ministarstava u SBŽ, PŽ, TŽ, ZDŽ, SŽ, USŽ i BPŽ su odmah prihvatila sudjelovanje u projektu, dakle i dvije županije u kojima se nastava ne izvodi po nastavnom planu i programu FBiH. Ministarstva obrazovanja u ZHŽ i HBŽ rekli su da nisu zainteresirani za taj program i uopće nisu ni odgovorili na dopis, a ministar obrazovanja u HNŽ-u je službeno aktom od 6. ožujka obavijestio Federalno ministarstvo da njegovo ministarstvo neće sudjelovati u projektu nabave besplatnih udžbenika za prvašiće, jer nisu osigurali potrebna sredstva. Potom je uslijed opravdanog pritiska roditelja, učenika i cjelokupne javnosti Vlada HNŽ-a rebalansom proračuna pronašla 50 posto sredstva za participaciju, i umjesto resornog ministarstva prihvatila provedbu projekta. Zbog činjenice da samo u ZHŽ-u i HBŽ-u prvašići neće dobiti besplatne udžbenike, odgovornost snose isključivo resorna županijska ministarstva koja su svojim politikantstvom i indolentnošću djecu ostavila bez udžbenika. To je poznato i nastavnicima i roditeljima i djeci iz tih županija.

Treba li školskom sustavu u FBiH cjelovitija reforma? Iz godine u godinu imamo različite eksperimente s ukidanjem cijelih predmeta ili redukcijom broja nastavnih sati iz pojedinih predmeta. S druge strane, uvode se neki novi predmeti za koje ne postoje ni educirani kadrovi ni kvalitetni udžbenici. Imamo i kaotičnu situaciju s angažiranjem nastavnog kadra, kao što je slučaj u Tuzlanskoj županiji? Kako riješiti sve te probleme?

Obrazovnom sustavu u BiH neophodna je cjelovita reforma, koja treba biti znatno brža, učinkovitija i biti usmjerena ka pravom cilju – a to je stvaranje kvalitetnijih i ujednačenijih uvjeta obrazovanja svoj djeci u BiH. Ovako decentraliziran sustav i razjedinjeno obrazovanje popraćeno parcijalnim i polovičnim rješenjima ne može opravdati cilj reforme niti polučiti kvalitetnim rezultatima. Upravo decentralizacija obrazovnog sustava u FBiH rezultirala je problemima i apsurdima koje imamo u obrazovnoj praksi, a to će potvrditi i nekoliko konkretnih primjera. Od uvođenja obveznog predškolskog odgoja i obrazovanja, koje još uvijek nije obvezno u svim županijama FBiH pa do provedbe Bolonjskog procesa – gdje smo analizom utvrdili da postoje četiri sasvim različita sustava provedbe prvog i drugog ciklusa Bolonje, što je apsurd kojim se ne dopušta ni međužupanijska mobilnost studenata, a što je u potpunoj suprotnosti s osnovnim načelima Bolonje. O privatnim visokoškolskim ustanovama u županijama koje nikada nisu ni usvojile Zakon o visokom obrazovanju, da i ne govorim. Uz sve to imamo nejednake, odnosno potpuno različite uvjete obrazovanja, koji se razlikuju od županije do županije i ovise isključivo o financijskoj mogućnosti svake županije. Te razlike se manifestiraju time da učenici i studenti u jednoj županiji imaju suvremeno opremljene kabinete i suvremenu opremu za izvođenje praktične nastave, dok recimo u drugim sredinama ti uvjeti i mogućnosti su ispod svakog minimuma. Stoga je opravdano kazati da svako daljnje usitnjavanje, ovako već razjedinjenog obrazovnog sustava, može samo voditi ka većim problemima i neujednačenosti i kvalitete i uvjeta. Naš stav je da bi najsretnije rješenje bilo da je oblast obrazovanja u ingerenciji države BiH.