Širom svijeta, prema posljednjim podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, živi oko 1.350.000 osoba koje vode porijeklo iz BiH, zbog čega ova zemlja spada među države sa najbrojnijim iseljeništvom u svijetu u odnosu na ukupan broj stanovnika.
Unatoč toj činjenici, od prvih poslijeratnih izbora 1996. godine, konstantno opada broj registrovanih glasača iz dijaspore, bez obzira da li radi o općim ili lokalnim izborima.
Za sudjelovanje na izborima 1996. godine bilo registrirano 458.000 građana u iseljeništvu, a već na izborima 2000. godine taj broj je bio prepolovljen. Za glasanje 2012. godine na lokalnim izborima u BiH, prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, registriralo tek 38 000 građana koji žive u stranim zemljama.
Sve je manji broj ljudi iz bh. dijaspore spremnih glasovati na izborima u BiH. To se odražava i na etničku strukturu entitetskih, županijskih, gradskih i općinskih skupština. To je posebno vidljivo na području Republike Srpske, jer je s prostora koji danas u pravnom okviru čini taj bh. entitet, u raseljeništvu blizu milijun njenih građana, Bošnjaka i Hrvata izbjeglih i protjeranih tijekom minulog rata.
Izborni prag za mjesta u skupštinama općina i gradova u međuvremenu je povećavan, pa tako u Republici Srpskoj više od osam godina u ogromnom broju lokalnih parlamenata nema predstavnika Bošnjaka i Hrvata ili je njihov broj drastično smanjen.
Primjeri za to su dvije najveće izborne jedinice u Republici Srpskoj, Banja Luka i Prijedor. Nakon prvih lokalnih izbora, održanih 1997. godine, broj povratnika Bošnjaka i Hrvata mjerio se promilima, ali su u Banjoj Luci bošnjačke i hrvatske stranke imale 13 vijećničkih mjesta, da bi u posljednjih osam godina ostale bez ijednog. I u Prijedoru se bilježi konstantan pad broja bošnjačkih i hrvatskih vijećničkih mjesta, pa su tako od 24 zastupnika koliko su imale 1997. godine, na prošlim lokalnim izborima sve bošnjačke stranke uspjele osvojiti svega sedam mjesta u lokalnom parlamentu.
Aktivista Svjetskog saveza dijaspore BiH i predstavnik Udruženja Banjalučana Švedske, Mirsad Filipović, izjavio je za agenciju Anadolija da problem predstavlja kompliciran izborni proces, te odredbe Izbornog zakona BiH koje nalažu da se svi koji su žive van BiH moraju za svake izbore ponovo registrirati. To odbija veliki broj građana da glasaju, kazao je Filipović.
Član predsjedništva Stranke za BiH Muharem Murselović izjavio je za agenciju Anadolija da, osim kompliciranog biračkog prava i ograničenog vremena za registraciju pred svake izbore, ima još niz faktora koji su utjecali na rapidan pad broja glasača u dijaspori.
\"Ljudi su se u dijaspori snašli, etablirali i sve manje osjećaju važnost da ovdje glasaju. Mladi koji su u međuvremenu stasali u Švedskoj, Danskoj, Americi nezainteresirani su i gube vezu sa BiH. Možda bi odaziv za glasanje bio veći da se izbori održavaju tijekom ljeta kada naši ljude dolaze ovamo\", ocijenio je Murselović.
Za ove izbore sve su šanse da se dijaspora više animira propuštene. Murselović je poručio onima koji ne žele potpuni gubitak bh. dijaspore za izborne cikluse u zemlji, da pokrenu izmjene Izbornog zakona i osmisle strategiju kako da BiH ne ostane bez preko milijun svojih građana rasutih po svijetu.