Mapa puta koju su bh. dužnosnici dobili na sastanku s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Fueleom sadrži i obvezu bh. vlasti da dobro iskoordiniraju i odgovore, najkasnije od 31. listopada, na popis pitanja o izabranim poglavljima, o kojima je bilo riječi na sastanku, kao ilustraciju neophodnih uvjeta za pripremu procesa pristupanja Europskoj uniji. To su pitanja iz oblasti javnih nabava (Poglavlje 5) i životne sredine (Poglavlje 27).
Dostava odgovora
Riječ je o svojevrsnom testu kojeg su vlasti u BiH dobile u Bruxellesu. Pravna stečevina Europske unije o javnoj nabavi temelji se na općim načelima koja proizlaze iz Ugovora i iz sudske prakse Europskog suda pravde, poput transparentnosti, jednakoga postupanja, slobodnog tržišnog natjecanja i nediskriminacije. - Udovoljavanje nabavi zahtijeva odgovarajuću sposobnost provedbe. Konkretno, postoji potreba za odgovarajućim upravnim strukturama na središnjoj razini kako bi se osigurale ključne dužnosti - kreiranje politike, izrada primarnog i sekundarnog zakonodavstva, pružanje operativnih alata, help-desk, praćenje statističkih podataka, kao i kontrole na koherentan način za sva područja vezana za javnu nabavu, navodi se u uvodu u upitnik o javnim nabavama koje je EU dostavila BiH, a čiju integralnu verziju posjeduje “Večernjak“. Koliko je sustav javnih nabava u BiH usklađen s ovim principima i normama EU-a trebalo bi biti poznato zadnjeg dana listopada, kada istječe rok za dostavu odgovora na upitnik. Međutim, već sada je jasno da sustav javnih nabava u BiH obiluje slabostima i problemima pa će biti zanimljivo kako će bh. vlasti odgovoriti na pitanja, poput onog u koliko je slučajeva naručitelj odbio ponudu, poništio postupak ili odustao od sklapanja ugovora zbog korupcijske prakse u posljednjih pet godina; postoje li statistički podaci ili dostupni primjeri; koji su najčešći razlozi navedenih aktivnosti? Osim ovih, u upitniku se traže jasni odgovori i na pitanja o sukobu interesa u sustavu javnih nabava. Potom kako BiH uređuje dodjelu javnih ugovora u području obrane i sigurnosti, navodi se.
Dug popis pitanja
Na popisu pitanja koja se tiču javnih nabava u BiH je i ono tko je odgovoran za upravljanje različitim aspektima politike javne nabave na svim razinama? Jedno od pitanja je i gdje subjekti objavljuju obavijesti o nadmetanju za javne nabave, a od bh. vlasti se traži da dostave podatke o broju i vrsti objavljenih obavijesti. U EU se posebna pozornost posvećuje reviziji sustava javnih nabava pa stoga ne čudi što se više pitanja odnosi na ovu oblast. Dok je sustav javnih nabava koliko-toliko prilagođen europskim standardima, u oblasti zaštite životne sredine BiH će se teško imati čime pohvaliti pred EU. Nekoliko pitanja tiče se zakonske regulative, odnosno kaznene politike vezane za zaštitu okoliša. U jednom pitanju se traži detaljan broj sudskih postupaka zbog povrede zaštite okoliša, kao i pregled izrečenih kazni u proteklih 5 godina. Koje vrste ekonomskih instrumenata (poreza, carina, sustava trgovanja dozvola, itd.) se koriste za politike zaštite okoliša, također je pitanje na koje će BiH odgovoriti. Upitnik EU sadrži i pitanja o postotku BDP-a koji se troši na zaštitu okoliša u BiH, o potpisanim i ratificiranim međunarodnim ugovorima, ali i o nacionalnim naporima u području istraživanja i razvoja zaštite okoliša. Posebni setovi pitanja odnose se na kvalitetu zraka i atmosferske zagađivače, potom na kvalitetu pitke vode i vode za kupanje, kao i na industrijska onečišćenja i upravljanje rizicima. Među pitanjima na podužem popisu je i ono u kojoj mjeri je kvaliteta isporučene vode za piće iz javnih vodoopskrbnih sustava sukladna postojećim propisima. BiH se očito neće imati puno čime pohvaliti Bruxellesu u oblastima javnih nabava i zaštite okoliša. Bit će potrebno puno volje i rada kako bi se u ovim oblastima primijenili europski standardi. Na žalost, situacija nije ništa bolja ni u većini drugih poglavlja za koja će u budućim fazama procesa pridruživanja BiH dobivati upitnike od EU-a.