BiH mora biti funkcionalna da bi bila primljena u NATO i EU

Američki veleposlanik u BiH Charles English za nekoliko dana odlazi s ove dužnosti, a u oproštajnom razgovoru za Večernji list iznosi svoje ocjene ključnih problema u BiH, ali i načine njihova prevladavanja. Utjecaj izbornih rezultata na američki angažman u BiH, nezadovoljstvo bh. Hrvata svojim položajem i zloporaba Daytonskog sporazuma, samo su neka od pitanja o kojima smo razgovarali s američkim diplomatom.

Možete li napraviti usporedbu situacije u BiH sada i u vrijeme kada ste počinjali svoj mandat? Je li stanje danas bolje ili lošije?

Mislim da je bilo promjena u BiH i nekoliko njih smo doista pozdravili. Napravljeno je nekoliko koraka k integraciji zemlje u Europsku uniju, kao što je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Također, BiH je uvjetno ponuđen Akcijski plan za članstvo u NATO-u. Međutim, u oba slučaja BiH nije ispunila određene zahtjeve bez kojih se ne može ići dalje. Da budem iskren, rukovodstvo u BiH je moralo iznaći način za postizanje dogovora i kompromisa koji će omogućiti daljnju integraciju u NATO i EU. Neću zanemariti napredak koji je postignut, ali moram istaknuti da je on neadekvatan i da još mnogo toga treba biti urađeno.

Što smatrate glavnim uzrokom takvog stanja i zašto nije urađeno više?

Razlozi leže u tome što svaka strana više inzistira na tome da zastupa interes naroda i političke stranke nego interese svih građana ove države. Ozbiljni politički lideri bi sjeli za stol i razgovarali o tome kako doći do dogovora koji bi služio svim građanima i samim time bi značilo da služi i onima za koje oni tvrde da ih zastupaju. Takvi lideri bi vodili dijalog, iznalazili kompromise i tako nastupali i prema EU i prema NATO-u. To bi znatno ubrzalo i proces pristupanja ovim asocijacijama, što je u interesu svih građana BiH.

Nedavno ste upozorili na postojanje zloporabe Daytonskog sporazuma. Tko i kako zloupotrebljava Dayton?

To su oni koji se selektivno fokusiraju samo na određene aspekte Daytonskog sporazuma i ignoriraju širi sporazum i sve ono što je on podrazumijevao. S druge strane, postoje i oni koji koriste Dayton kako bi spriječili reformske procese, i to tako što poduzimaju određene korake. Oni jednostavno ne sjedaju za stol i ne rješavaju ona pitanja koja proizlaze iz Daytona i koja su njegova suština.

Imajući u vidu ovo što govorite, očito je da niste zadovoljni sadašnjim ponašanjem bh. lidera. U kojoj će mjeri daljnji angažman SAD-a u BiH ovisiti o rezultatima predstojećih izbora?

Bit ću vrlo jasan. Opredjeljenje i predanost SAD-a su vezani uz građane i stanovnike BiH. Smatramo da su građani ove zemlje ti koji teže životu u prosperitetnoj i tolerantnoj zemlji. Želimo surađivati s vlastima BiH koje će biti opredjeljene k ostvarivanju tih ciljeva onoliko koliko je to i SAD.

Slažete li se da u BiH postoje lideri i političke opcije kojima ovakvo stanje potpuno odgovara i koji ne bi ništa mijenjali idućih stotinu godina?

Siguran sam da u BiH ima ljudi kojima je od koristi ovakva situacija. Međutim, isto tako sam siguran da građanima BiH ne može ništa dobro donijeti ovakav status, niti sada, niti u budućnosti. Ljudima u BiH su potrebne veze, a ne izolacija. A najbolji način da se uspostavljaju veze je da budete dijelom EU-a i NATO-a. Građani BiH moraju od svojih lidera tražiti da se fokusiraju na stvari koje će ih voditi k reformama, k uspostavljanju veza o kojima smo govorili. Istodobno, moraju tražiti da se prestane s aktivnostima koje održavaju status quo ili čak zemlju vraćaju natrag.

Spominjali ste u svojim istupima i opasnost od samoizolacije BiH. Smatrate li da je realno očekivati da do toga dođe nakon izbora?

Pridružio sam se kolegama iz EU-a koji su upozoravali na tu opciju. Oni su jasno kazali da se BiH može suočiti s izolacijom ako ne bude poduzimala daljnje korake k integraciji u Uniju. Postoje neka temeljna pitanja za koja bh. vlasti nisu pokazale kapacitete i spremnost da ih riješe. EU od svih zemalja članica i onih koje to žele biti traži da se 2011. godine izvrši popis stanovništva. BiH nije ispunila niti elementarne uvjete da bi se popis proveo. Mislim da su u tom kontekstu veleposlanici EU-a ukazali na opasnost od samoizolacije ako BiH nije u stanju ispuniti osnovne zahtjeve koji se postavljaju pred nju. Mi nismo izravno involvirani u postavljanje uvjeta za članstvo u EU, ali je jasno da BiH mora biti funkcionalna i efikasna država da bi bila primljena u EU. S druge strane, kao članica NATO-a i izravno smo uključeni u postavljanje uvjeta za napredak na putu k članstvu u ovom savezu. NATO će također zahtijevati od BiH da bude funkcionalna i efikasna država 21. stoljeća prije nego razmotrimo moguće članstvo BiH u NATO-u. Sve zemlje članice NATO-a ili EU-a moraju dolaziti na sastanke s jasnim stavom, ali spremni na postizanje konsenzusa kako bi se postiglo rješenje na razini NATO-a ili EU-a. Ako BiH to ne može uraditi u svojoj kući, kako će to postići u Bruxellesu.

Vi govorite o članstvu u EU i NATO-u kao imperativu. Međutim, u BiH imamo lidere koji otvoreno kažu ako ćemo birati između EU i prava koja imamo kao entiteti ili narodi, biramo ovo drugo?

Mislim da je to pogrešan izbor koji se predstavlja ljudima. Moguće je održati sustav ravnoteže uspostavljen Daytonskim sporazumom, a istodobno pronalaziti konsenzus i kompromise kako bi se BiH napravila funkcionalnom i efikasnom državom. Lideri koji takve dvojbe predstavljaju pred svoje biračko tijelo su vrlo neodgovorni i zapravo zamagljuju oči takvim stavovima. Ako ljudi sjednu za pregovarački stol odlučni da pronađu rješenje, onda će ga i pronaći.

Bh. Hrvati su vrlo nezadovoljni tim “sustavom ravnoteže” uspostavljenim u Daytonu. Kako zadovoljiti njihove potrebe i zahtjeve s jedne strane i s druge strane želje onih koji su potpuno zadovoljni Daytonom?

Najbolji način da se rješavaju problemi svih u ovoj zemlji jest razgovor o daljnjoj integraciji u NATO i EU. Niti jedan konstitutivni narod neće izgubiti ništa od svojih prava time što će BiH ući u EU. Naprotiv, ta prava će biti još jače zajamčena. U EU postoje deseci službenih jezika, nacionalnih skupina i svi oni iznalaze način da unutar EU funkcioniraju zajedno. Uvjeren sam da ravnoteža koju zagovaraju svi građani BiH može znatno bolje biti zajamčena unutar Europske unije nego izvan nje.

Što trebaju biti prioriteti BiH nakon izbora?

Mi smo to naveli u više prilika. Ona vrsta promjena koju smo zagovarali u travanjskom paketu i butmirskom procesu je i neophodna i izvodljiva i ona bi bila korak naprijed na putu prema EU i NATO-u. Tu su i pitanja koja treba kratkoročno rješavati, a tiču se popisa stanovništva, rješavanja pitanja vojne imovine, statusa državne imovine, opskrbe Brčkog električnom energijom.