Kao i drugi dužnosnici u BiH, zamjenik ministra sigurnosti Mijo Krešić, koji je u najvećoj mjeri bio zadužen za rad na liberalizaciji viznog režima, pozdravio je odluku Europske komisije.
EK je dala preporuku za ukidanje viza, postoje li novi uvjeti?
Odluka oko liberalizacije viznog režima se otegnula zbog same procedure proistekle iz Lisabonskog sporazuma. Eksperti EU-a su nam prezentirali izvješće da trebamo još napraviti pomake u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije te neka tehnička pitanja. U borbi protiv korupcije i kriminala BiH je postigla napredak, zbog čega je vjerojatno došlo do pozitivnog signala od EK. I posljednje pravosudne i policijske akcije govore o našoj opredijeljenosti oko ispunjavanja tih uvjeta.
Ipak, konačna odluka je na Europskom parlamentu?!
Situacija u EU-u ove godine je puno složenija nego što je bila prošle godine. Nažalost, mi smo propustili napraviti svoj dio posla, a u ovoj godini EU ima svoje probleme kojima se bavi. Sve su to razlozi zbog kojih će se sigurno sačekati kraj godine.
Koliko stalne svađe i različite ocjene, čak i pred Vijećem sigurnosti ‘pomažu’ BiH da se predstavi kao kredibilna država, pa i u oblasti sigurnosti?
Sigurno je da postoje različita viđenja ukupnog stanja u BiH. Imamo jednu kategoriju ljudi koji to definiraju stanje realnim, a drugi koji bi to pokušali iskoristiti za unutarnjopolitičke svrhe. To je do izražaja došlo i na Općoj skupštini UN-a. Ali to je pravo stanje stvari i siguran sam da je svima, koji su stvari pratili sa strane, bilo teško razumjeti svu težinu naših problema i prilično zbunjujuće, iako sam siguran da su zainteresirani za stanje u BiH.
Zanimljivo je čuti i pročitati da se sada više o stanju u BiH brinu Zagreb i Beograd?!
Sve te aktivnosti su dobrodošle i ja ih osobno snažno podupirem i pozdravljam. Nažalost, u BiH još uvijek nisu definirani partneri niti je utvrđena zajednička vizija. Osobno sam, međutim, uvjeren da će se morati nadići sadašnje stanje. U tome smislu bi regionalni okvir mogao biti u značajnoj mjeri od pomoći. Naime, svi koji prate stanje u regiji, mislim da će učiniti dodatne napore i usredotočit se na stanje u BiH. Dobro je što je BiH u fokusu različitih razgovora. No, duboko sam uvjeren da strane u BiH moraju biti partneri, a što sam posve siguran da sada to nisu. Zbog toga jako malo međunarodnih partnera doživljavaju BiH ozbiljnom.
Gotovo svakodnevno u medijima se plasiraju informacije da je BiH premrežena teroristima. Je li to tako?
BiH je dosta sigurna zemlja i ukupne sigurnosne prilike su zadovoljavajuće. Svrstavanje BiH unutar terorističkog miljea i korištenje za dnevno-političke svrhe nanosi štetu. Želim reći da je pitanje terorizma jako ozbiljno. U BiH postoji nekoliko dovoljno jakih i sposobnih agencija koje se bave tim pitanjem. Tome pitanju se u BiH pristupa jako ozbiljno i ne treba ga dodatno politizirati. Sve što se u javnosti priča i špekulira, samo daje dodatni poticaj da službe budu na visini zadatka i ne dopuste curenje bilo kakvih informacija i ostavljanje prostora za bilo kakve špekulacije.
A što je sa sigurnosno opasnim osobama koji su prijetnja nacionalnoj sigurnosti, ni Ministarstvo sigurnosti ne niječe njihovo postojanje?
Ministarstvo sigurnosti nema operativne nadležnosti u tom smislu. Ne može ih protjerivati ili poduzimati kakve radnje. Mi imamo opće opredjeljenje koje slijedimo. Osobe koje su prijetnje nacionalnoj sigurnosti su locirane i neke od njih se nalaze u imigracijskom centru. Radi se uglavnom o osobama koje su izgubile državljanstvo kroz postupak revizije.
Što znate o aferi oko prisluškivanja pomoćnika ministra sigurnosti Vjekoslava Vukovića od policijskih službi RH?
Slučaj Vuković je još uvijek aktivan na sudu u Rijeci i ne bih želio da se moja izjava s tim poveže. No, želim reći da stručnjaci s obje strane moraju odgovoriti na postavljena pitanja. Ako se utvrdi da je bilo nepravilnosti, to je problem o kojem će se morati razgovarati i otkloniti takve stvari kako se ne bi ponavljale u budućnosti.
Vi ste i član Predsjedništva HDZ-a BiH i najavili ste da će Vaša stranka biti parlamentarna u Tuzlanskoj županiji. Do sada nije, na čemu temeljite optimizam?
Prije svega na onome što je HDZ uradio na prostoru županije. Mi smo 2004. bili u velikoj krizi, no uspjeli smo upornim radom popraviti imidž. Stranci je pristupilo 600 mladih, obrazovanih ljudi, s čim sam posebno zadovoljan.
Nedavno ste rekli da stanje u Gradačcu odražava stvarni položaj Hrvata u BiH. Što ste htjeli reći?
Nažalost, bio sam prinuđen za takvo nešto. Na prostoru Gradačca se manifestira nešto kako BiH ne bi trebala funkcionirati i ne bi smjela izgledati. Bojim se da će na svim hrvatskim kućama u Gradačcu uskoro stajati samo dvije riječi – prodaje se. Zastrašujuće je da je više od 20 povratničkih obitelji, prošle godine opet napustilo Gradačac. To je golema šteta i pokazatelj odnosa većinskog naroda naspram manjine.