Bošnjaci silno žele odlučivati umjesto Hrvata i Srba

Poraz Tadića, pobjeda Nikolića nametnula se kao uvodna tema razgovora s Miloradom Dodikom. A kada smo dogovarali intervju mislili smo da će uglavnom pričati o šestorci, proračunu, sukobu na relaciji Sarajevo - Banja Luka, međunarodnoj zajednici... Dodik je tijekom intervjua naglašavao kako sumnja u “poštene namjere bošnjačkih političara u izgradnji BiH”. Osobito je analizirao njihovu želju za majorizacijom Srba i Hrvata, te kako žele izgraditi sustav po kojemu bi oni u ime Hrvata i Srba birali njihove predstavnike.

Srbija je izabrala predsjednika. Vi ste Borisu Tadiću davali bezrezervnu podršku. Kako ćete surađivati s novim predsjednikom Tomislavom Nikolićem?

Republika Srpska i ja osobno ćemo uvijek prihvatiti legitimne izbore i volju birača bilo gdje da se oni događaju. Naravno, mi smo potporu davali Borisu Tadiću, mislimo da je on dosta učinio na normalizaciji odnosa u regiji, osobito u stabilizaciji odnosa dva naroda, Srba i Hrvata, odnosno, dvije zemlje, Hrvatske i Srbije. Sve ono što smo uspostavili posljednjih godina je bilo u okvirima standarda u kojima su to razumjeli i Srbi i Hrvati i ostali narodi. Željeli smo nastaviti tu vrstu suradnje.

Zašto je po Vama Tadić izgubio izbore?

U Srbiji je postojala percepcija da je dosadašnja vlast ponekad činila poteze koje javnost nije doživljavala ili pak prepoznavala kao trenutačni interes Srbije, bez obzira što su odluke vlasti bili motivirane nekim dugoročnim pogodnostima.

Koliko uopće u Srbiji razumiju poziciju Srba u RS-u?

Republika Srpska nesumnjivo je bila potisnuta iz institucija Srbije kao države, iako je Srbija kao i Hrvatska, jamac Daytonskog sporazuma i ima legitimno pravo da se interesira čak i sugerira određena rješenja. Sada ćemo legitimno, imamo pravo na to, sugerirati određena ponašanja i određena rješenja u BiH. 
U bh. susjedstvu, bližem i daljem pojedine države idu udesno. Nacionalizam u BiH je izražen?
Ako nemate riješene odnose među ljudima onda imate virtualnu državu kao što je bila Jugoslavija. Ona je u suštini potiskivala nacionalne identitete i pokušavala napraviti jedan nadnacionalan identitet koji je trebao proizvesti neku drugu strukturu i neku novu naciju. Pogreška tih 50 godina Jugoslavije je što nije uspjela naći temeljan dogovor naroda u Jugoslaviji i da to bude dogovoreno među njima, bez nametanja rješenja.

Upravo, kao što je upravo danas BiH!?

Da. Ne možete vi reći tko je dobar predstavnik Srba ili je li Lagumdžija dobar predstavnik Bošnjaka. U BiH će ostati i dalje sporno jeste li vi dovoljno dobar predstavnik naroda bez obzira što se svi stranci u BiH uporno miješaju u unutarnje stvari u BiH, kažnjavaju, centraliziraju...

Što su posljedice centralizacije BiH?

Hrvati su već sada najveća žrtva te centralizacije. Od hrvatske samouprave, jednog opravdanog zahtjeva da se definira politički status Hrvata i obrane onoga što su kroz sustav odlučivanja dobili u Daytonskom sporazumu, opet nezadovoljni samom strukturom Daytona pokušali su popraviti svoju poziciju, bili su dramatično kažnjeni gubitkom i atakom na identitet, institucije i prava u BiH. Tek nakon toga su visoki predstavnici veoma arogantno krenuli u mijenjanje strukture glasovanja u BiH.

Miješanje u unutarnje stvari u BiH donijelo je i goleme probleme. Legalizirano je preglasavanje?

Ranije bez jednog ili dva glasa Hrvata u Vladi Federacije BiH niste mogli donijeti odluku. Odjednom se pojavilo da je to većinsko odlučivanje upitno pa Hrvati često budu preglasani. To je paralelno išlo i na razini BiH gdje se tražila potpuna delegitimacija vitalnog nacionalnog interesa, a BiH bez toga ne može funkcionirati. Tako da smo mi još za vrijeme visokog predstavnika Miroslava Lajčaka rekli kako ne želimo prihvatiti te promjene i suprotstavili se tome. To je bio jedan od ključnih trenutaka kada smo stali u obranu prava koja imamo.

Vi ste braneći nacionalne interese Srba, zapravo branili i interese onih koji su na sličan način ugroženi ?

Vidljivo je da Bošnjaci danas u BiH imaju želju za majorizacijom. Oni naravno to nikada neće priznati. Ali praktički, to se vidi na njihovom ponašanju prema Hrvatima u FederacijiBiH, ali i prema Srbima na razini BiH. Definitivno se mogu naći mnoga mjesta u kojima će se vidjeti njihova patološka želja da izaberu oni sebi Hrvate i Srbe, te da utječu na taj izbor i tako sebi omoguće da sami odlučuju.

Kako to prekinuti?

Kada bi postojao korektan odnos Bošnjaka prema BiH, a on ne postoji, podrazumijevao bi da se oni odreknu tog privilegija da biraju u ime drugih ili odlučuju u ime drugih. Ako želite danas Hrvate majorizirati i oduzimati prava i odlučujete umjesto njih, onda i meni šaljete poruku da kada sravnate Hrvate onda ćete se usmjeriti prema Srbima i probati učiniti isto. Zato su Bošnjaci delegitimirali svoje dobre namjere kod Hrvata i Srba.

Kako je uopće moguće normalizirati odnose u Federaciju BiH koja generira mnoge probleme u BiH?

- Može se očekivati samo da će uključivanjem dva HDZ-a u vlast kao autentičnih predstavnika hrvatske političke volje doći do stabilizacije Federacije BiH. Strateška pogreška je bošnjačkih političara, a pogotovo međunarodne zajednice što je ignorirala političku volju hrvatskog naroda i sada to vrijeme pokazuje. Ne možete s marginalnim predstavnicima konstitutivnog naroda, skupine okupljene oko platforme, očekivati da dobijete stabilna rješenja.

Prigovara Vam se da prežestoko branite nacionalne interese. Spočitava vam se i retorika?

Bez imalo skrupula branimo svoje nacionalne interese ne ugrožavajući druge i želeći napraviti takve okvire u kojima nitko neće u naše ime odlučivati umjesto nas. Ni mi ne želimo odlučivati u ime Hrvata i Bošnjaka. Koliko puta do sada smo čuli priču - evo Dodik i Čović su nešto zajedno napravili protiv Bošnjaka. To je notorna neistina, to je laž. Nikada nismo pravili nešto protiv njih, nego smo pravili nešto što treba štititi naše. Ali smo uvijek vodili računa o njihovom.

Čini se da i kod presude Sejdić-Finci postoji problem. Zašto?

Temelj je bio da se reguliraju prava manjina, ali samo pitanje Sejdić - Finci je otvorilo priču i oko dva konstitutivna naroda. Zato se to zadržava u tome pogledu. Problem Sejdić - Finci se ogleda u tome što Bošnjaci žele zadržati pravo da umjesto Hrvata i dalje biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Inače, da to ne žele mi bi imali riješeno pitanje Sejdić - Finci.

Kakvi su prijedlozi za rješenja presude?

Ono što sam mogao vidjeti od Čovića i Ljubića kao prijedlog rješenja tog problema je apsolutno prihvatljivo i Europi i svakom drugom u BiH, a očigledno nije prihvatljivo samo Bošnjacima jer oni žele zadržati taj proces majorizacije i održavaju u nedogled taj problem, a rješenje se već zna - treba dati u ruke Hrvatima da biraju svoje predstavnike i određuju svoju politiku. Kada to Bošnjaci urade, onda će sjesti sa Srbima i Hrvatima i naći balans koji je održiv. Samo na taj način BiH može izaći iz ove situacije.

Imaju li po Vama, tako ugroženi Hrvati u BiH podršku iz matične domovine?

Nažalost, kako god to netko shvatio smatram da su politički Hrvati u BiH bili kolateralna šteta stvaranja Hrvatske kao države. U prvi mah kroz činjenicu da je Hrvatska trebala definirati svoj teritorijalni prostor. Bila je natjerana od međunarodne zajednice da gotovo već konstituiranu državnost u BiH napusti i prikloni se tvz. hrvatsko – bošnjačkoj federaciji, a kasnije Federaciji BiH.

Je li to po vašem mišljenju bio istinski interes Hrvata?

Ja sam uvjeren da to nije bio autentični interes Hrvata tada u BiH, da ih je Hrvatska natjerala da uđu u Washingtonski sporazum, nego što je to bilo istinski njihovo nastojanje. Kasnije zbog europskog puta Hrvatske koji je sada završio, Hrvati u BiH su više promatrani od Hrvatske kao objekt u kojima se pokazivala europska orijentacija same Hrvatske kroz pritiske na političko popuštanje samih Hrvata u BiH. To vrijeme je bilo veoma izazovno za Hrvate i pravo je čudo da nisu potpuno devastirani u političkom smislu. Sve je bilo protiv njih; međunarodna zajednica, Hrvatska koja ih nije štitila i Bošnjački udari. Na svu sreću, politička zajednica i legitimitet Hrvata je sačuvan.

RH se ne mora više dokazivati Europi. Koliko će to pomoći najmalobrojnijem narodu?

Da. Sada smo došli u situaciju da je Hrvatska članica EU-a, ona više nema ograničenja da trenira neku posebnu politiku prema Hrvatima u BiH i za očekivati je da će promijeniti svoj odnos u pogledu potpore. Ta potpora će morati biti jača, identificiranija. Mi to sada vidimo u Srbiji. I Srbija je stalno kroz europske procese bila izložena prijetnji da će je netko optužiti da se miješa u BiH, da podržava Srbe u BiH. Ta situacija će se promijeniti. Rehabilitirano je nacionalno političko predstavljanje u BiH, to je definitivno jasno.

Znači bitka Srba i Hrvata za ravnopravnost u BiH odvija se na različite načine?

Srbi i Hrvati sada nastupaju u jednom sasvim drugom kontekstu nego što je to bilo prije 20 godina kada su Hrvati otišli na referendum i dali legitimitet formiranju BiH, a već nakon nekog vremena su ušli u otvoreno neprijateljstvo s Bošnjacima. Mi Bošnjacima trebamo poručiti kako trebaju sjesti s nama, kako moraju uvažiti politički interes Hrvata, politički interes Srba. Ako ste vi narod koji kaže da želi BiH, onda morate dati koncesije, a ne koncesije uzimati od Hrvata ili nekog drugog. Uvažite konstitutivnost Hrvata na razini BiH, u okviru Federacije BiH jer ste tamo dominantni. Kada se to dogodi, onda možemo razgovarati o brojnim drugim napretcima. Dok se to ne dogodi, ne treba očekivati da se ide dalje.

Koji su neriješeni odnosi između Srba i Hrvata u BiH?

Ja sam na strani tvrdnje da su Srbi i Hrvati u značajnoj ili definitivnoj mjeri razriješili sva svoja povijesna i druga pitanja osim nekih prijepornih pitanja. Ostaje određena svijest koja može blokirati napredak, ali mi u suštini nemamo nekih posebnih problema kao narodi. Gledano u budućnost, treba se riješiti pitanje imovine ljudi koji nisu na svojim ognjištima, ali i to će vrijeme riješiti.

Novi je susret šestorke. Kako vi gledate na te sastanke i što uopće očekujete?

Ovi sastanci na neki način razgolićuju atmosferu nametanja od međunarodne zajednice. Da međunarodna zajednica ima kvalitetu koju sigurno nema, Inzko bi svakako povukao svoju odluku o konstituiranju Vlade Federacije BiH i time razriješio mnoge probleme. Ali on to neće. Glumi se neka bezgrješnost, bez obzira što se zna da su pogriješili, oni ostaju privrženi svojoj ranijoj pogrešci.

Kakva je to onda politika?

To nije nikakva politika. Ovdje se radi o realnim stvarima. Inzko, morate priznati da ste napravili štetu jednom konstitutivnom narodu i tu štetu morate popraviti. Prethodno ste došli u poziciju da konstituirate Mostar na jedan neprincipijelan način, sada kad je vidljivo da Mostar ne može na taj način funkcionirati, vi opet držite isti status. Gdje vodi neriješenost problema u Mostaru, Sarajevu. Između Srba i Bošnjaka. Samo vodi što većem razilaženju.

Razilaženju?

Kada ja govorim o nekim stvarima koje bošnjački novinari i političari iskoriste, ja govorim o tome da upravo ova situacija vodi isključivo jednom procesu, a to je mirni razlaz u BiH. Vi nemate mehanizam u kojem se krećete, a da su svi zadovoljni. Ako su svi nezadovoljni, jednog dana ćemo dosaditi jedni drugima. Bez obzira koliko taj svijet bio ogroman i trudio se ovo zadržati u jednoj kutiji. Možda se sačuva ova ljuštura, ali nema sadržaja. Prema tome, ako netko hoće, a ključna je pozicija Bošnjaka u tome, a koje je međunarodna zajednica razmazila u njihovim političkim zahtjevima. Oni se najčešće isplaču po Sarajevu, po kuloarima, po njihovim uredima, onda se pojavljuju ovdje kod mene s rješenjima koja nisu odgovarajuća. Sada kada su shvatili da se gubi ta međunarodna pozicija, sada se odjednom pojavila Turska koja će navodno svojim autoritetom osigurati prolaznost odluka koje njima odgovaraju. Ja im samo mogu poslati poruku da griješe još jednom.

Kao Srbi u Jugoslaviji..Zbog toga se dogodio raspad te države ?

Nama su prijetili ovdje da raspad BiH neće proći mirno. Ja mislim da je krajnje vrijeme da se Bošnjaci počnu oslobađati iluzija. Srbi su imali iluziju koja se zvala Jugoslavija, pa su i to preboljeli. Što više budemo realno shvaćali BiH, ona ima više mogućnosti za opstanak. Što budu više inzistirali na ovakvih rješenjima neće ih spasiti ni Amerika ni Europa.

Je li jedno od rješenja i terotorijalna reorganizacija BiH?

Zašto bi bio problem da Hrvati imaju svoju, Srbi svoju i Bošnjaci svoju državu i da se onda nađemo i surađujemo? Zašto je to dizanje kose na glavi? Netko govori o Americi, pa oni su doseljenička zemlja. Mi ovdje imamo tri različite povijesti. Moramo prevazići tu vrstu negativnog nasilja. Mi ne vjerujemo “poštenim” bošnjačkim namjerama za stvaranje BiH.

Što treba napraviti kako ne bi došlo do raspada BiH?

Treba napraviti realnu političku situaciju, sjednite s nama da se dogovorimo, uvažite ono što smo mi, uvažite naše kao što mi uvažavamo vaše, uvažite političke zahtjeve i siguran sam da će se BiH održati. S tim da će morati priznati političko-teritorijalnu cjelovitost za hrvatski entitet ili republiku. Ta će priča više održati Hrvate u BiH nego ova danas koju imamo, a to je Federacija BiH u kojoj Hrvati apsolutno nemaju ništa osim minimiziranja, patnje i poniženja.

Upozoravali ste i na otimanje novca entitetima od države. Na što ste mislili?

Kada se jednog dana izračuna koliko je netko ukrao novca i na ovoj priči bit će strašno. Imate neizravne poreze kojima se uporno krade novac Republici Srpskoj. Zašto bi mi to dozvolili. Jednog dana ćete vi izračunati koliko je uzeto novca od Hrvata. Zašto? Hajdemo jednom postaviti to pitanje. Nisu dovoljne samo univerzalne vrijednosti. Mnoge univerzalne vrijednosti danas padaju. I mnoge se vlasti okreću svojim nacionalnim ekonomijama, nacionalnoj vlasti. Zašto bi mi bili drugačiji? Ja sam samo generalno protiv nasilja, bilo kakvog. Kada Srbi i Hrvati budu zbrajali koliko su izgubili to će se brojati u stotinama milijuna maraka.

Uskoro je sjednica u vezi proračuna. Mislite li da će biti usvojen?

Nema razloga da se ne usvoji, ali mora se ukinuti Zakon o umirovljenim vojnicima koji je potpuno neopravdan. Proračun je koncipiran na temelju činjenice da će se ukinuti taj zakon. Ako nema ukidanja, onda proračun ne odgovara toj strukturi. Mislim da je ispravno i da oko toga postoji konsenzus kako prvo na dnevni red ide točka ukidanja ovoga zakona, a nakon toga usvajanje proračuna. Ja sam za obje točke.

Ali Tihić neće pristati na ovakav proračun!?

On nije obvezujuća većina, možemo mi i bez njega.

Onda šestorka postaje petorka?

Ja nemam ništa protiv, ako je potrebna potpora Lagumdžiji u vezi proračuna, i ako SDA pravi probleme, ima je.

U Chicagu je održan sastanak o NATO-u i BiH? Kako gledate na ovo pitanje? Bilo je u RS-u najava i referenduma o ulasku u NATO. Zašto?

MAP je uvjetovan rješenjem pitanja vojne imovine. Mi upravo imamo želju da se to dogodi baš u ovom uredu u kojem sjedimo, da dogovorimo rješenje pitanja raspodjele vojne imovine, ali i ostale. Još od Prudskog dogovora Čović i ja smo bili na istoj liniji i ponovno smo došli do sličnog rješenja sada. Postavlja se pitanje zašto gubimo vrijeme. Isto je bilo i s popisom. Izgubimo tri godine oko Zakona o popisu pučanstva, a na prvom sastanku smo rekli kako ne može biti popis a da se ljudi ne opredijele za nacionalnost. Međutim, netko je gurao priču da krave budu važnije nego ljudi i onda svi pitaju zašto nema europskog puta, Zakona o popisu... Pa pustite ono što je normalno neka prođe.

Koja je uloga Turske?

Nama je indikativno da je za podršku i pomoć ‘skočila’ Turska. A čim Turska to radi, mi smo protiv. Mi ne vjerujemo u dobre namjere Turske. Druga stvar, NATO je bombardirao Srbe i to nije zaboravljeno. Ima još posljedica od toga. Ako još tražite da pitanje imovine riješimo mimo naših interesa, onda vam hvala za NATO. Mi smo imali politički sporazum oko imovine, vjerovali smo da će poruka o rješenju toga pitanja otići u Chicago. Onda su neki počeli, kao što je Bakir Izetbegović ići u Chicago, fotografirati se... i kažu evo mi dobili NATO. Od političkog sporazuma, oni donesu samo vojnu imovinu. Nisu donijeli sve. 

Hoće li se pokrenuti istraga o visokim predstavnicima i što su u BiH radili?

Mi smo je pokrenuli. Polako, ide to. Strani diplomati ovdje samo uzimaju novac. Paddy Ashdown je kupio kuću od Bošnjaka na Jablaničkom jezeru, pa je prodao tri puta skuplje kada je odlazio iz BiH i to samo kako bi legalizirao korupciju kojoj je bio podložan. Siguran sam kako je uzimao novac od Bošnjaka. Zaradio je dva milijuna. A što smo mi njemu?