Službeni neradni dani za katolike bi trebali biti Bogojavljenje, Tijelovo, Velika Gospa, Svi Sveti te za blagdan Rođenja Isusa Krista, odnosno Božić
Nacrt zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana u BiH trebao se naći u raspravi na posljednjoj sjednici Vijeća ministara, no njegovo donošenje, iako usuglašeno s crkvama i vjerskim zajednicama, ponovno je odgodio SDP BiH. S obzirom da je šef diplomacije i čelnik SDP-a Zlatko Lagumdžija bio izvan zemlje, ali ponajprije na ranije stajalište, na što se prigodom rasprave o ovoj točki pozvao ministar prometa i veza Damir Hadžić, inače zamjenik predsjednika SDP-a, ovaj je zakonski nacrt odgođen za izjašnjavanje.
Ucjena SDP-a
Naime, problem je upravo u onome “ranijem” stavu SDP-a koji je nastojao pitanje vjerskih blagdana povezati s državnim praznicima. Takva im je ucjena pošla za rukom, pa zakon prije dvije godine nije dobio potporu u državnome Parlamentu. Sada se ponovno pokušava na isti način ucjenama ishoditi da se u istu ravan stavi donošenje ovoga zakona i s teorijski nemogućom misijom da se zakon o državnim praznicima donese kako bi datum održavanja ZAVNOBIH-a ili pak dan neovisnosti 1. ožujka bili priznati kao službeni praznici. Sada se ovo pitanje ponovno uvjetuje s izglasavanjem vjerskih blagdana. U zemlji s tri pogleda na njezinu prošlost, ali i budućnost nemoguće je zamisliti određivanje jedinstvenog datuma za obilježavanje koji bi bio neki događaj iz prošlosti. Upravo ti pokušaji da se zemlju stalno vraća u prošlost, onemogućava u jasnoj viziji za budućnost.
Zbog toga će vjerski blagdani, koji su u slučaju katolika i sastavni dio Temeljnog ugovora Svete Stolice i države BiH, duže vremena ostati bez zakonske podloge.
Precizni dani
Po nacrtu zakona o vjerskim blagdanima koji je prihvaćen na temelju prijedloga Katoličke i Pravoslavne crkve, Islamske i Židovske zajednice, vjernici bi trebali imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih blagdana. Tako bi za katolike neradni dan bio na Bogojavljenje 6. siječnja, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu 15. kolovoza, za blagdan Svih Svetih 1. studenoga te za blagdan Rođenja Isusa Krista, odnosno Božić 25. prosinca. Za muslimane je predviđena proslava Nove hidžretske godine, rođenje Muhameda, ramazanski Bajram i dva dana za Kurban Bajram. Kada je u pitanju Pravoslavna crkva, neradni dan je Božić, Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs. Neradni dan za Židove je Sukot, za Šavuot, Pashu, Roš Hašanu (Nova godina) i za Jom Kipur (Dan pomirenja).
Nacrt zakona o neradnim danima u vrijeme vjerskih blagdana u BiH trebao se naći u raspravi na posljednjoj sjednici Vijeća ministara, no njegovo donošenje, iako usuglašeno s crkvama i vjerskim zajednicama, ponovno je odgodio SDP BiH. S obzirom da je šef diplomacije i čelnik SDP-a Zlatko Lagumdžija bio izvan zemlje, ali ponajprije na ranije stajalište, na što se prigodom rasprave o ovoj točki pozvao ministar prometa i veza Damir Hadžić, inače zamjenik predsjednika SDP-a, ovaj je zakonski nacrt odgođen za izjašnjavanje.
Ucjena SDP-a
Naime, problem je upravo u onome “ranijem” stavu SDP-a koji je nastojao pitanje vjerskih blagdana povezati s državnim praznicima. Takva im je ucjena pošla za rukom, pa zakon prije dvije godine nije dobio potporu u državnome Parlamentu. Sada se ponovno pokušava na isti način ucjenama ishoditi da se u istu ravan stavi donošenje ovoga zakona i s teorijski nemogućom misijom da se zakon o državnim praznicima donese kako bi datum održavanja ZAVNOBIH-a ili pak dan neovisnosti 1. ožujka bili priznati kao službeni praznici. Sada se ovo pitanje ponovno uvjetuje s izglasavanjem vjerskih blagdana. U zemlji s tri pogleda na njezinu prošlost, ali i budućnost nemoguće je zamisliti određivanje jedinstvenog datuma za obilježavanje koji bi bio neki događaj iz prošlosti. Upravo ti pokušaji da se zemlju stalno vraća u prošlost, onemogućava u jasnoj viziji za budućnost.
Zbog toga će vjerski blagdani, koji su u slučaju katolika i sastavni dio Temeljnog ugovora Svete Stolice i države BiH, duže vremena ostati bez zakonske podloge.
Precizni dani
Po nacrtu zakona o vjerskim blagdanima koji je prihvaćen na temelju prijedloga Katoličke i Pravoslavne crkve, Islamske i Židovske zajednice, vjernici bi trebali imati pet plaćenih neradnih dana u vrijeme vjerskih blagdana. Tako bi za katolike neradni dan bio na Bogojavljenje 6. siječnja, za Tijelovo, za Uznesenje Blažene Djevice Marije ili Veliku Gospu 15. kolovoza, za blagdan Svih Svetih 1. studenoga te za blagdan Rođenja Isusa Krista, odnosno Božić 25. prosinca. Za muslimane je predviđena proslava Nove hidžretske godine, rođenje Muhameda, ramazanski Bajram i dva dana za Kurban Bajram. Kada je u pitanju Pravoslavna crkva, neradni dan je Božić, Sveti prvomučenik i arhiđakon Stefan, Duhovi, Veliki petak i Vaskrs. Neradni dan za Židove je Sukot, za Šavuot, Pashu, Roš Hašanu (Nova godina) i za Jom Kipur (Dan pomirenja).