Atmosfera užurbanosti na rubu panike zavladala je europskim institucijama u tjednu koji svi ponovno nazivaju odlučujućim za spas eurozone. Tjedan, koji je počeo tako što su već četvrta i peta zemlja – Španjolska i Cipar – zatražile spasonosni paket pomoći od EU, završit će summitom koji u Bruxellesu počinje sutra i nastavlja se u petak. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy jučer je ministrima vanjskih poslova u Luksemburgu za vrijeme radnog ručka prezentirao zaključke koje želi usvojiti na summitu i provesti u stvarnost do kraja godine, dokad bi eurozona postala ne samo monetarna nego i fiskalna i bankarska unija. Kako neslužbeno doznajemo iz diplomatskih izvora, mnogima na tom ručku apetit je splasnuo kad su shvatili koliko je malo vremena ostalo da razmotre i odluče o tom prijedlogu.
Dokument s prijedlogom zaključaka stigao je zemljama članicama noćas, a premijeri već u četvrtak navečer trebaju o tome odlučiti. Ali čini se da je prijedlog zaključaka s kojima je izašao Rompuy \"razvodnjen\" i puno manje ambiciozan od prijedloga koji su cirkulirali prije dva dana.
Snažnija povezanost
Prema zaključcima sadržanim u izvješću koje je prezentirao Van Rompuy, Bruxelles bi dobio mogućnost da mijenja nacionalne proračune zemalja eurozone. Nakon takve novosti koja bi snažnije povezala zemlje eurozone u jedinstvenoj fiskalnoj politici, otvorila bi se mogućnost uvođenja kolektivnih euroobveznica, koje zemlje poput Francuske i Italije zagovaraju kao \"zlatno rješenje\" za završetak krize. Njemačka se protivi ideji euroobveznica i jučer su svojim kolegama iz drugih zemalja još uvijek govorili da moraju razmisliti. Jučer je u žurbi sazvan i sastanak ministara financija \"velike četvorke\" – Njemačke, Italije, Španjolske, Francuske – koji su sinoć u Parizu pokušali naći zajedničko rješenje s kojim će ići na summit i koji bi na summitu svi podržali. Moguće je da će do kraja tjedna biti dogovoreno da monetarna unija dobije i svojevrsno nadnacionalno \"ministarstvo financija\" koje bi prepravljalo proračune pojedinih zemalja koje \"iskaču\" od prosjeka i rade probleme. Po sadašnjim pravilima, uvedenim tek lani, Komisija može nadzirati i ocjenjivati proračune zemalja eurozone, ali po novim pravilima mogla bi ih mijenjati suprotno željama tih pojedinih zemalja.
Ciparski zahtjev za pomoći EU, koji je ta zemlja poslala u ponedjeljak, nije velik u iznosu (oko 10 milijardi eura), ali pojačao je dramu jer se sada u službenom \"bailoutu\" nalazi već gotovo trećina zemalja eurozone. Cipar je u problemima jer su njegove banke jako izložene prema Grčkoj, ali Ciprani su dugo oklijevali s traženjem pomoći od EU jer ta pomoć dolazi u zamjenu za reforme koje treba provesti. Pokušavajući to izbjeći, trudili su se dobiti kredite od prijateljske Rusije. Neke zemlje Unije nisu blagonaklono gledale na to.
Neumoljivi Moody\'s
Agencija Moody\'s snizila je kreditni rejting 28 španjolskih banaka, nakon što je to već učinila s rejtingom španjolske države. Kriza u eurozoni pogoršava se i zbog začaranog kruga u kojem se nalaze banke i države. Banke u svojem vlasništvu imaju velike količine državnih obveznica koje gube na vrijednosti. Zbog toga banke slabe, zapadaju u još veće probleme, a onda se ti problemi prelijevaju ponovno na državu. I tako se problemi vrte u krug, postajući sve veći i veći. Zbog toga Rompuyev prijedlog zaključaka za sutrašnji summit govori o osnivanju bankovne unije, u kojoj bi se s jednog mjesta iz Bruxellesa nadzirao rad svih 8000 banaka u eurozoni.
Preuzeto sa www.vecernji.hr