Bh. Hrvati vjeruju da je optužnica protiv Herceg Bosne politički motivirana
Slučaj šestorke bivših dužnosnika Herceg Bosne po mnogo čemu je poseban, najopsežniji je predmet od utemeljenja Haaškog suda, a što protvrđuje da je od podizanja optužnice do izricanja prvostupanjske presude u srijedu, 29. svibnja proteklo 9 godina. No, ovaj slučaj “najposebniji” je po tome što se na optuženičkoj klupi našlo suđenje i ideji osnivanja HB. Zvuči nevjerojatno, no upravo tako piše u optužnici koju je potpisala glavna tužiteljica Carla del Ponte koja je ovu instituciju napustila neslavno, a još neslavnije su do sada okončani visokoprofilni predmeti poput slučaja Gotovina.
Za razliku od svih drugih optužnica kao što predmeti Milošević, Karadžić, Mladić, Hadžihasanović ili pak Gotovina i drugi na broju 1 optuženih navode se upravo ove osobe. U slučaju koji pak tereti bivše dužnosnike predsjednika Vlade Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, dvojicu načelnika Glavnog stožera i generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, zapovjednika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića i predstojnika Odjela za zatočenike Berislava Pušića “prvooptužena” je institucija - Herceg Bosna.
Tuđman, Šušak, Boban
Tu se navode osnovne informacije o “prvooptuženoj” HB, a zatim redom o ostalim optuženima. Da su poživjeli, ako je suditi po navodima optužnice, za udruženih zločinački pothvat pripajanja dijela teritorija BiH Hrvatskoj progonom Srba i Bošnjaka bili bi obuhvaćeni i pokojni dužnosnici predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ratni ministar obrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general Janko Bobetko i predsjednik Herceg Bosne Mate Boban. Ova optužnica je otišla toliko daleko da je sve ostale dužnosnike HB, “članove HDZ-a BiH, razne pripadnike oružanih snaga Herceg Bosne /HVO-a, specijalnih postrojbi, vojne i civilne policije, sigurnosnih i obavještajnih službi, paravojnih formacija, lokalnih obrambenih snaga, te druge osobe koje su djelovale pod nadzorom ili u sudjelovanju ili suradnji s tim oružanim snagama, policijom i drugim elementima…, te druge osobe, poznate i nepoznate sudjelovale na ostvarivanju udruženog zločinačkog pothvata” u protjerivanju, zatvaranju, ubijanju nehrvatskog stanovništva radi stvaranja velike Hrvatske. Ovaj dio optužnice je najznačajniji i najviše energije u njegovo dokazivanje, odnosno pobijanje uložili su predstavnici tužiteljstva Kenneth Scott i Douglas Stringer, odnosno predstavnici obrane i sami optuženi. Ovisno o tome kako će sudsko vijeće kvalificirati ove navode, ovaj dio presude će imati svoj najznačajniji utjecaj na visinu kazne optuženima, procjenjuju stručnjaci, ali i imati pravne i političke posljedice, kako za RH kao mogućeg agresora na drugu državu, tako i za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Prvo poluvrijeme
Tužiteljstvo je na kraju završnih riječi za Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića zatražilo izricanje maksimalne kazne zatvora od 45 godina, za Valentina Ćorića predložilo je kažnjavanje s 35 godina, a za Pušića 25-godišnju zatvorsku kaznu. Istodobno, predstavnici obrana šestorice bivših dužnosnika su, kao što su i prigodom izjašnjenja o krivnji, rekli da se ne osjećaju krivima, zatražili oslobađajuće presude. U BiH, ali i u regiji već se danima nagađa, donose procjene i komentira mogući ishod presude Herceg Bosni. Činjenica je da su isti dužnosnici nakon što su uspostavili Herceg Bosnu u Grudama 1991. godine glasovali u prijeratnoj državnoj skupštini i organizirali referendum o neovisnosti BiH. Istodobno, svi službeni dokumenti ili odluke koje su donijele vlasti Herceg Bosne poštovale su državnost BiH. Brojne hrvatske udruge već godinama apeliraju i ukazuju da je optužnica
nelogična i politička. Ovaj je slučaj teško usporediti sa svim drugim i kao ni u jednome politika nije imala toliko upliva. Kakva god bude presuda, 29. svibnja ipak je tek prvo poluvrijeme!
Slučaj šestorke bivših dužnosnika Herceg Bosne po mnogo čemu je poseban, najopsežniji je predmet od utemeljenja Haaškog suda, a što protvrđuje da je od podizanja optužnice do izricanja prvostupanjske presude u srijedu, 29. svibnja proteklo 9 godina. No, ovaj slučaj “najposebniji” je po tome što se na optuženičkoj klupi našlo suđenje i ideji osnivanja HB. Zvuči nevjerojatno, no upravo tako piše u optužnici koju je potpisala glavna tužiteljica Carla del Ponte koja je ovu instituciju napustila neslavno, a još neslavnije su do sada okončani visokoprofilni predmeti poput slučaja Gotovina.
Za razliku od svih drugih optužnica kao što predmeti Milošević, Karadžić, Mladić, Hadžihasanović ili pak Gotovina i drugi na broju 1 optuženih navode se upravo ove osobe. U slučaju koji pak tereti bivše dužnosnike predsjednika Vlade Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, dvojicu načelnika Glavnog stožera i generale Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, zapovjednika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića i predstojnika Odjela za zatočenike Berislava Pušića “prvooptužena” je institucija - Herceg Bosna.
Tuđman, Šušak, Boban
Tu se navode osnovne informacije o “prvooptuženoj” HB, a zatim redom o ostalim optuženima. Da su poživjeli, ako je suditi po navodima optužnice, za udruženih zločinački pothvat pripajanja dijela teritorija BiH Hrvatskoj progonom Srba i Bošnjaka bili bi obuhvaćeni i pokojni dužnosnici predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ratni ministar obrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske general Janko Bobetko i predsjednik Herceg Bosne Mate Boban. Ova optužnica je otišla toliko daleko da je sve ostale dužnosnike HB, “članove HDZ-a BiH, razne pripadnike oružanih snaga Herceg Bosne /HVO-a, specijalnih postrojbi, vojne i civilne policije, sigurnosnih i obavještajnih službi, paravojnih formacija, lokalnih obrambenih snaga, te druge osobe koje su djelovale pod nadzorom ili u sudjelovanju ili suradnji s tim oružanim snagama, policijom i drugim elementima…, te druge osobe, poznate i nepoznate sudjelovale na ostvarivanju udruženog zločinačkog pothvata” u protjerivanju, zatvaranju, ubijanju nehrvatskog stanovništva radi stvaranja velike Hrvatske. Ovaj dio optužnice je najznačajniji i najviše energije u njegovo dokazivanje, odnosno pobijanje uložili su predstavnici tužiteljstva Kenneth Scott i Douglas Stringer, odnosno predstavnici obrane i sami optuženi. Ovisno o tome kako će sudsko vijeće kvalificirati ove navode, ovaj dio presude će imati svoj najznačajniji utjecaj na visinu kazne optuženima, procjenjuju stručnjaci, ali i imati pravne i političke posljedice, kako za RH kao mogućeg agresora na drugu državu, tako i za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Prvo poluvrijeme
Tužiteljstvo je na kraju završnih riječi za Jadranka Prlića, Brunu Stojića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića zatražilo izricanje maksimalne kazne zatvora od 45 godina, za Valentina Ćorića predložilo je kažnjavanje s 35 godina, a za Pušića 25-godišnju zatvorsku kaznu. Istodobno, predstavnici obrana šestorice bivših dužnosnika su, kao što su i prigodom izjašnjenja o krivnji, rekli da se ne osjećaju krivima, zatražili oslobađajuće presude. U BiH, ali i u regiji već se danima nagađa, donose procjene i komentira mogući ishod presude Herceg Bosni. Činjenica je da su isti dužnosnici nakon što su uspostavili Herceg Bosnu u Grudama 1991. godine glasovali u prijeratnoj državnoj skupštini i organizirali referendum o neovisnosti BiH. Istodobno, svi službeni dokumenti ili odluke koje su donijele vlasti Herceg Bosne poštovale su državnost BiH. Brojne hrvatske udruge već godinama apeliraju i ukazuju da je optužnica
nelogična i politička. Ovaj je slučaj teško usporediti sa svim drugim i kao ni u jednome politika nije imala toliko upliva. Kakva god bude presuda, 29. svibnja ipak je tek prvo poluvrijeme!