Heroin se, iz Turske, može isporučiti na tržišta EU koristeći tri grane balkanske rute, od kojih jedna prolazi i kroz BiH.
Naznačeno je to u novom izvješću o tržištu narkotika koji su sastavili Europski centar za praćenje droga i Europol, koji je napisan na 260 stranica, a na nekoliko mjesta spominje se BiH.
U izvješću se navodi da put od Afganistana preko Irana, Turske i Balkana predstavlja najkraću udaljenost, odnosno ključni koridor za krijumčarenje heroina i ostalih droga ka EU. Kako se navodi, Istanbul je ključna lokacija za orkestriranje pošiljki heroina u EU, a podsjeća se i kako je prije nekoliko godina Turska zaplijenila najveću količinu te droge u posljednjem desetljeću, pišu Nezavisne novine.
"Heroin se može isporučiti iz Turske na tržišta EU koristeći tri grane balkanske rute. Jedna prolazi kroz Grčku, Albaniju i/ili Italiju, koristeći pomorski i kopneni prevoz. Druga prolazi kroz Sjevernu Makedoniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju, pa u Italiju ili Austriju. Treća vodi u Mađarsku, Austriju, Češku, Poljsku ili Njemačku", navodi se u ovom izvješću.
Kako se dodaje, dostupne informacije sugeriraju uglavnom da heroin ulazi u EU na kopnenim graničnim prelazima u Bugarskoj i Grčkoj.
"U nekim slučajevima heroin se privremeno čuva u skladištima na području Balkana prije prenosa dalje", ističe se u izvješću.
Zaključeno je kako je, iako se balkanska ruta smatra najaktivnijom za krijumčarenje heroina, stopa zapljena prilično niska duž ove rute, u odnosu na velike količine heroina zaplijenjene u Iranu i Turskoj.
"To sugerira kako je trgovina heroinom preko Balkana dobro organizirana", zaključeno je u izvješću.
Uobičajni način prijenosa za krijumčarenje heroina balkanskom rutom su i dalje skrivanje u autobusima, automobilima i posebno kamionima. Ističe se kako je regija zapadnog Balkana ključna tranzitna regija za drogu i prekursore koji idu ka EU.
Marko Nicović, član Svjetske asocijacije šefova policija, rekao je kako je ovaj prostor nezaobilazan za krijumčarenje droge prema EU, jer je najkraća kopnena veza između Azije i Europe. On ocjenjuje da političke pretpostavke često sprečavaju bolju suradnju između policijskih agencija na našim prostorima.
"Uvijek kada neka policija traži od druge informativnu ili neku drugu pomoć, to se promatra prvo kroz politički kontekst, a tek onda u kriminalističkom smislu. To je jedan od problema koji se odnose na suradnju policija iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i slično", kazao je Nicović.