Nakon iznenadnog samoubojstva mladog nogometaša OFK ‘Gradina’ iz Srebrenika Naila Mašića, koji se navodno zbog nesretne ljubavi objesio u garaži kod kuće u naselju Gornji Moranjci noć prije odlaska u Englesku, gdje je trebao nastaviti karijeru, potaklo se pitanje alarmantnog porasta broja očajnih činova u BiH. Bio je jedna od 466 osoba u BiH koje su posljednjih godinu dana sebi oduzele život. Samoubojice su se vješale, skakale u rijeku ili sa zgrada, oduzimale sebi život pomoću oružje i na druge način, a nekima se još ne zna ni identitet.
Tako sarajevska policija još nije otkrila ime čovjeka koji je početkom rujna izvršio samoubojstvo tako što se kod jednog od ulaza u Olimpijsku dvoranu Zetra polio benzinom, a onda zapalio. Podsjetimo, građani i zaštitari Zetre pomoću kamera videonadzora uočili su muškarca s ruksakom i vrećom u ruci kako je ušao na ulaz F. Kad su vidjeli dim, zaštitari su pomislili da se dogodila nesreća te da je muškarac nastradao prilikom krađe kablova. Nakon što su došli i ugasili požar, vidjeli su tijelo u raspadajućem stanju, a očevidom su pronađeni i ostaci kanistra u kojem je bio benzin. Mnoga istraživanja su pokazala da čin pokušaja ili izvršenog samoubojstva obilježi, ne samo počinitelja, nego i njegovu obitelj, jer okolina ima manje suosjećanja prema onima koji su pokušali samoubojstvo nego prema onima koji su bolesni ili nastradali.
Mentalni poremećaji (posebno depresije i zloupotrebe droga) povezani su s više od 90 posto svih slučajeva suicida, međutim samoubojstvo je rezultat i složenijih sociokulturnih faktora i češće se javljaju u razdobljima socioekonomskih kriznih situacija u koje upadaju obitelji ili pojedinci (gubitak voljene osobe, ostanak bez posla, gubljenje čast). Prema riječima Banjolučanina Aleksandra Milića, stalnog sudskog vještaka medicinske struke iz oblasti psihologije, samoubojstvo je sociopatološka pojava koja predstavlja ekstremnu autoagresiju u uvjetima kad osoba nema izlaza iz psihičkog ili nekog drugog tjesnaca (materijalnog, obiteljskog, emocionalnog…).