U Zagrebu se iznenada pojavio prvi menadžer Eduarda da Silve, Brazilac Helio Augusto Suzano (60). Druži se s prijateljem Viktorom Glasnovićem, a tvrdi da je u Zagrebu samo – turistički...
– Posao?
– Ne, ovdje više nema mojih igrača – kaže Suzano ne skrivajući da mu je domaćin u Zagrebu Zdravko Mamić koji mu pokriva troškove hotelskoga smještaja.
Kakav je danas vaš odnos s Eduardom?
– Nema ga, ne postoji, već godinama nemamo kontakt. Nažalost, Eduardo nimalo ne poštuje sve što sam napravio za njega. I nije on bio prvi igrač kojeg sam doveo u Hrvatsku, nego Renatinho, kasnije poznatiji kao Renato. Na liječničkom pregledu u Zagrebu otkriveno mu je da mu se jedna dlaka na koljenu zagnojila i rekli su da mu ne mogu pomoći. Dinamo ga je olako poslao natrag u Brazil, a dečko je poslije zaigrao za Santos, Sevillu, brazilsku reprezentaciju, sada je u Botafogu – kaže Suzano.
Mamić mu je, kaže, pristupio 2001. godine. Suzano naglašava:
– Zdravko tada nije bio u Dinamu. Napravili smo ugovor s Eduardom po kojemu je Zdravku i meni trebalo pripasti po 25 posto od Eduardovih primanja, a igraču 50 posto. Eduardo mi nije platio ni lipe, nula, ništa! Jako me razočarao. Jedan reprezentativac, tako veliko ime, morao bi imati više respekta prema čovjeku koji ga je otkrio.
Ali platio vam je Mamić?
– Da, Mamić mi je isplatio 50.000 dolara i ja sam mu prepustio Eduarda. Tada je Zdravko preuzeo brigu o njemu i bio mu je zaista kao pravi otac. Kupovao mu je odjeću, plaćao operacije, sjećam se i da mu je darovao Cartierov sat. Da nije bilo Mamića, Eduardo sigurno ne bi uspio – kaže Suzano, koji je 2007. godine od Mamića primio još 300.000 eura.
Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od ponedjeljka.
Preuzeto sa www.vecernji.hr