Gradski odbor HDZ-a Mostara službeno je predložio Denisa Lasića za mandatara za sastav nove Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. Njemu je potporu dala ova stranačka organizacija koja je i do sada predlagala prvu poziciju u izvršnoj vlasti županije. Lasić nije imao protukandidata. Ovaj HDZ-ov dužnosnik je na posljednjim izborima nosio listu za županijsku razinu. HDZ BiH i HDZ 1990. u Skupštini HNŽ-a imaju trinaestero zastupnika i daleko su najsnažnija grupacija.
Preslagivanje
Primjerice, Boljitak i HSP BiH koji su u vlasti Federacije imaju zajedno svega dvojicu zastupnika. Nije isključeno da se i oni priključe hrvatskome političkome bloku budući da su osobno nezadovoljni politikom svojih stranaka koji su na federalnoj razini odlučili ući u vlast iako imaju minornu potporu svog naroda. I dok su pregovori koji su vođeni početkom siječnja s bošnjačkim strankama, prije svega SDA, doveli do značajnih pomaka pa i gotovog dogovora o ustroju vlasti, rasplet u Federaciji BiH značajno je poremetio i odnose hrvatske i bošnjačke strane.
Posve je naime sigurno kako dva HDZ-a ni pod kojim uvjetima neće pristati da Lagumdžijin SDP bude dio vlasti jer bi na taj način pokazali da su kapitulirali na ustavno i zakonsko nasilje koje je ova stranka provela nad Hrvatima na razini Federacije BiH. Dva HDZ-a zajedno sa SDA imaju 18 ruka, dok Stranka za BiH ima još dvojicu zastupnika u skupštinskim klupama.
Resor obrazovanja
Toliko im upravo treba, dakle dvije trećine od 30, kako bi mogli izabrati novu Vladu. No, budući da Hercegovačko-neretvanska kao i Srednjobosanska županija imaju specijalan status i za vlast je potrebno 20 zastupnika, uvelike će sastav vlasti u dvije županije međusobno ovisiti. Za sada je sigurno kako hrvatske stranke neće dopustiti da uz poziciju dopremijera i ministra financija, ministarstvo obrazovanja koje raspolaže jednim od najvećih proračuna pripadne bošnjačkim strankama. Posebice zato što na razini Federacije to ministarstvo vodi Bošnjak iz SDP-a Damir Mašić, ali i zbog toga što bi ova oblast morala u cijelosti biti u ovlasti županije a ne Federacije koja je presudom Ustavnoga suda izgubila nad tim nadležnosti.
Očekuje se da će HNŽ i druge županije s hrvatskom većinom u predstojećem mandatu nastojati ojačati svoje institucije i povratiti nadležnosti koje su nezakonito prenesene.
Sve politicke stranke Hrvata u BiH imaju minornu potporu svog naroda pa tako recimo obadva HDZe imaju,kao najjaci,potporu samo oko 100 000 birackog tijela Hrvata sto takodje i nije neka podrsko od ukupno 800 000 koliko ih je zivjelo u BiH.Treba traziti razloge zasto je tako,preposnati krivce i pokusati popraviti brojno stanje Hrvata u BiH.Mislim da bi to bio prioritet svih Hrvata,a za racun BiH Hrvata.