Deseti UNESCO-ov summit šefova država i ministara zemalja Jugoistočne Europe završen je jučer u Mostaru prihvaćanjem završne deklaracije o vjerskom i kulturno-povijesnom nasljeđu kao temelju snažnije suradnje među državama pri čemu je albanski predsjednik Bamir Topi zamjerio što predstavnici Kosova nisu uključeni u UNESCO-ve aktivosti, na što je reagirao srbijanski ministar kulture Predrag Marković kazavši da postoji precizan dogovor na koji način Kosovo može biti predstavljeno na međunarodnim skupovima. „Svi su današnji akteri iz regije trebali biti tu. Vrlo važna je obnova kulturne baštine koja se nalazi na Kosovu. Nerazumljivo je da Kosovo još ne sudjeluje na ovakvim skupovima“, rekao je albanski predsjednik na konferenciji za novinare. Iako to nije bilo predviđeno protokolom, novinarima se potom obratio srbijanski ministar kulture.
Pitanje Kosova
„Kada su u pitanju regionalni skupovi Beograd i Priština su u Bruxellesu postigli sporazum i o međunaroddnom predstavljanju i oni polako ulaze u praksu“, rekao je Marković. Pri tome je rekao kako će o očuvanju spomenika kulture i na području Kosova ‘razgovarati država Srbija, Albanija, Makedonija’ ne spomenuvši pri tome vlasti u Prištini. Predsjedavajući BiH Predsjedništva Bakir Izetbegović ocijenio je nakon izjava albanske i srbijanske stranke da će ‘vrijeme riješiti pitanje Kosova’. „Ja se nadam da će to biti uskoro“, dodao je Izetbegović. Doznaje se kako su potkraj jučerašnjeg održavanja druge plenarne sjednice predstavnici Albanije zatražili da se u završnome dokumentu navede potreba da Kosovo ude uključeno u aktivnosti UNESCO-a, čemu su se usprotivili predstavnici Srbije. Valja reći da se ni predstavnici drugih zemalja nisu s time suglasili navodeći da je bilo tehnički nemoguće organizirati usklađivanje takvog osjetljivog političkog pitanja. Unatoč svemu, Izetbegović je summit u Mostaru na kojemu su sudjelovali predstavnici deset zemalja regije ocijenio uspješnim istaknuvši da ovakvi skupovi služe za produbljivane suradnje, ne samo u oblasti oblasti kulture i očuvanja povijesnog naslijeda, nego i bolje ukupno povezivanje. Makedonski predsjednik Gjorge Ivanov izrazio je zadovoljstvo što je upravo njegov prethodnik, pokojni Boris Trajkovski pokrenuo ovu inicijativu u Ohridu 2003. godine.
Okrenuti se budućnosti
Pri tome je pozvao da se narodi i njihove vođe s ovih prostora konačno okrenu budućnosti. „Odnosi između naših zemalja su dugo opterećeni povijesnim predrasudama. Dugo vremena, pa čak i danas, mi se suočavamo s prošlosti umjesto s budućnosti. Samo kroz dijalog možemo nadići predrasude, konflikte i strah od različitosti“, rekao je Ivanov dodajući da međusobna suradnja vodi zajedničkome putu prema članstvu u NATO-u i EU. U završnoj deklaraciji poziva se na unaprjeđenje zakonodavstva kako bi se bolje zaštitilo kulturno-povijesno naslijeđe te inzistira na razmjeni znanja napose među novim generacijama, s ciljem jačanja pluralizmu i stvaranja sklada u ovim multikulturalnim društvima. Inače, tokom susreta u Mostaru, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović su rekli kako je Sporazum o državnoj granici između Crne Gore i BiH je u završnoj fazi i to će biti prvi dokument takve vrste između država nekadašnje Jugoslavije. Najavili su i skoro potpisivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu između Crne Gore i BiH.
Predsjednici BiH Bakir Izetbegović, Albanije Bamir Topi, Makedonije Gjorge Ivanov, Crne Gore Filip Vujanović, te predstavnici drugih zemalja regije među kojima je i zamjenik hrvatske ministrice kulture Berislav Šipuš u poponevnim satima obišli su znamenita mjesta u Hercegovini uključujući Međugorje, manastir Pravoslavne crkve u Žitomisliću i crkvu u Mostaru, tekiju u Blagaju te staru jezgru Mostara i Stari most.