Preživjeti s plaćom od 831 KM, koliko primi prosječni radnik u BiH, pravo je umijeće. Analitičari opet tvrde da je to nemoguće u vremenu kada cijene dostižu rekorde. Nameće se pitanje, kako prežive djelatnici u, primjerice, prerađivačkoj industriji, čija je plaća tek polovina od prosječne. A tek kako je umirovljenicima, pa tisućama nezaposlenih, i tako redom? U zemlji koja broji 686 tisuća zaposlenih, a 551 tisuća traži posao, te približno toliko je i umirovljenika, jasno govori kakva je socijalna slika zemlje BiH. Kako jedan sretnik koji je zaposlen može “prehraniti” i ono dvoje koji ne rade, naime, takav omjer nije zabilježen u novijoj povijesti.
Ovisi o tvrtki, ali i općini
No, i oni koji rade nisu u jednakoj situaciji. Primanja im, osim stručne spreme, ovise o struci, potražnji, poduzećau u kojem su zaposlenim, ali i od županije u kojoj žive, pa i općine u toj županiji. Na osnovi podataka Federalnog zavoda za statistiku, koji svakog mjeseca objavljuje publikaciju pod nazivom “Mjesečni statistički pregled FBiH po županijama“, analizirali smo stanje u četiri županije gdje Hrvati predstavljaju većinu, dakle u HNŽ-u ZHŽ-u, HBŽ-u te u Posavskoj županiji.
Na temelju raspoloživih podatak pokušali smo utvrditi koja je županija najbolja za življenje, koja je najsiromašnija i sl. S obzirom da su nezaposlenost i plaće podaci od interesa, analizirajući ekonomsko stanje, nezaposlenost i prosjeke plaća u četiri navedene županije, da se primijetiti kako je u Posavskoj županiji najmanja prosječna plaća u odnosu na ostale tri županije, a sretnici koji žive HNŽ-u žive najbolje, oni u prosjeku primaju 213 KM veću plaću od stanovnika Posavine. Nakon HNŽ-a, po visini plaća slijedi HBŽ, zatim ZHŽ te PŽ. Promatrajući plaće unutar županija može se konstatirati kako je prosjek neto-plaća različit od općine do općine. Tako, primjerice, u ZHŽ-u najviša primanja imaju Ljubušaci, slijede Gruđani, Posušani te na kraju Širokobriježani. Zaposlenik u Ljubuškom ima u prosjeku 172 KM veću plaću od djelatnika u Širokom. Također je i prosjek neto-plaća manji u Drvaru i Tomislavgradu, nego u Livnu i Kupresu.
Prema raspoloživim podacima može se zaključiti kako je prema prosjeku neto-plaće, najteži život u Posavskoj županiji. U Posavskoj županiji su najmanje plaćeni djelatnici koji rade u prerađivačkoj industriji, dok najveći prosjek neto-plaće imaju zaposleni u opskrbi i proizvodnji električne energije. Najaviše zaposlenih u Posavskoj županiji je u prerađivačkoj industriji i trgovini na veliko i malo. Za razliku od ostale tri županije, u ovim granama radi skoro podjednak broj zaposlenih. Najviše je nezaposlenih s NKV stručnom spremom (31 posto), dok je s VSS nezaposleno oko 2,6 posto.
Prevelike razlike i prosjek
Kada je u pitanju HNŽ, u ovoj županiji najviše zaposlenih je u trgovini na veliko i malo te u prerađivačkoj industriji. Prema svim pokazateljima, ova županija ekonomski prednjači u odnosu na tri ostale. Naime, prosječna neto-plaća je najveća upravo u ovoj županiji. Najveći prosjek neto-plaća je u tvrtkama koje se bave financijama i u poduzećima koja se bave proizvodnjom i opskrbom električne energije. Najmanje su plaće kod onih koji rade u prerađivačkoj industriji. Kada je u pitanju nezaposlenost, u ovoj županiji najviše nezaposlenih je sa SSS (29 posto), kvalificirane radne snage KV nezaposleno je čak 39 posto, dok je s VSS i VŠS nezaposleno 7,5 posto, odnosno 3,2 posto. Prema prosječnim neto-plaćama HBŽ je odmah iza Posavske županije. Iz statističke analize razvidno je da i u ovoj županiji najveći broj zaposlenih radi u trgovini. Kao i u drugim, i u ovoj županiji zaposleni u proizvodnji i opskrbi električne energije imaju najveći neto prosjek plaće. Najviše nezaposlenih je KV radnika 36 posto, dok s VSS i VŠS je nezaposleno 4,6 odnosno 2,9 posto osoba. U ZHŽ-u najviše zaposlenih je u trgovini te u prerađivačkoj industriji 3090. Najviše je nezaposlenih sa SSS i KV radnika 39 odnosno 33 posto, dok je s VSS nezaposleno oko 6,4 posto osoba.