Dodjelu pola Mostara traži Islamska zajednica

Gradskome vijeću Mostara opterećenom posljednjim preporukama Središnjeg izbornog povjerenstva, nalogom visokog međunarodnog predstavnika u BiH, ali i vrlo složenim i kompliciranim odnosima zbog političkih pregovora koji se vode o budućnosti grada na Neretvi, pridodao se zahtjev Islamske zajednice, odnosno skupine bošnjačkih vijećnika da se Islamskoj zajednici dodjeli na upotrebu na stotine nekretnina i zemljišnih parcela.

Bez izvornika

Ovaj je dokument stigao u Vijeće i predstavlja određeni pritisak na daljnje vođenje razgovora o preustroju grada. No, kada bi se realizirao, onda bi vjerojatno polovina Mostara bila u vlasništvu Islamske zajednice, a zanimljivo je da u ovome zahtjevu nema određenih zemljišnih parcela na kojima se godinama potencira izgradnja Islamskog centra u središtu grada. Uputio ga je predsjednik Medžlisa u Mostaru Ramiz Jelovac objašnjavajući da Gradsko vijeće samo potvrdi odluku koju je 1997. godine donijela Skupština općine u istočnom, većinskom bošnjačkom dijelu, Mostaru koja je tom prigodom odlučivala o nekretninama ili parcelama koje uopće nisu bili na njezinu području i koja bi sada mogla biti predmet ozbiljnih sporenja, političkih nesporazuma, pa i podizanja nacionalnih napetosti. Jelovac, pak, pozivajući se na tu navodnu odluku, navodi da bi se Islamskoj zajednici trebali vratiti ‘nacionalizirane nekretnine do konačnog rješenja postupka denacionalizacije’. Zanimljivo je kako, navodni, izvornik odluke Općinskog vijeća iz istočnog Mostara posjeduju u Islamskoj zajednici, no takav dokument, makar u svome izvorniku nemaju u Gradskoj upravi niti u bivšim općinama, izuzev pak druge odluke iz 1995. godine kojom se dodjeljuje Islamskoj zajednici korištenje na desetke nekretnina. Drugoga dokumenta koji bi potvrdio autentičnost - nema. Iz Odjela za financije i nekretnine grada Mostara poslano je objašnjenje njezina načelnika Izeta Šahovića da ne postoji izvornik, no da što se tiče Službe za nekretnine, ta odluka nije sporna ‘jer se ista od njezinog donošenja provodi u praksi’. 
Islamska zajednica traži i Liska Park, plac u Raljevinama, Mjesnu zajednicu Balinovac, parcele na Panjevini, Đikovini, Balinovcu, dio dvorišta I. osnovne škole i desetke drugih prostora u zapadnom Mostaru.

Brojni prigovori

Na ovu odluku, ali i njezinu primjenu postoji desetak prigovora koji su već istaknuti u raspravi, od toga da uz zahtjev za rekonstrukciju odluke iz 1997. je dostavljena odluka u preslici, zbog čega je potrebno zatražiti Službeni glasnik Općine Mostar - Stari grad, u kojem bi morala biti objavljena. U suprotnom automatski ‘odluka’ nema pravno djelovanje. Još je spornije što se poziva na navodnu odluku iz 1995. koja pak ne postoji ni u preslici. Da bi se donijele takve odluke, morali bi se na izvjestan način ignorirati i zakoni koji ne definiraju povrat nacionalizirane imovine, ali i prije bilo kakve odluke bilo bi potrebno napraviti uvid u svu dokumentaciju, što podrazumijeva za svaku nekretninu od posjedovnog lista, zemljišnoknjižnog izvatka s potpunim upisom, osnovom upisa u zemljišnim knjigama, komisijski uvid u sadašnji posjed uz opis nekretnine, kao i da nadležna Služba za nekretnine pripremi prijedlog odluka za svaku nekretninu uz mišljenje pravobraniteljstva.