Ležerno, bez kravata, krupnih zaključaka i još krupnijih izjava na neformalnom trilateralnom sastanku Predsjedništva BiH, predsjednika Hrvatske i Srbije, koji je jučer u organizaciji hrvatskog predsjednika Ive Josipovića održan na Brijunima, dogovorena je bolja i konkretnija komunikacija političkih lidera u regiji. Na brijunskom neformalnom predsjedničkom druženju čelnici triju država dogovorili su održavanje sličnih sastanaka koji bi producirali bolje i produktivnije odnose triju država i njihovo približavanje Europskoj uniji.
Suradnja u pravosuđu
Dogovorena je suradnja na definiranju regionalne mreže infrastrukturnih sustava i njihova kandidiranja, kao regionalnih projekata za fondove EU-a. “Predsjednici su odlučni”, ističe se u zajedničkoj izjavi koju potpisuju Ivo Josipović, Boris Tadić, Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Bakir Izetbegović, “da nastave politiku pomirenja i rješavanja preostalih brojnih otvorenih pitanja (pitanja nestalih, sukcesija, imovinsko-pravna pitanja, granice...) koja su nastala kao posljedica raspada bivše zajedničke države.
Bolja infrastruktura
Poseban naglasak stavljen je na aktualnu temu suradnje u području sigurnosti i pravosuđa, podržavajući sve dosadašnje dogovore, posebice sporazume o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u kaznenim stvarima, ugovore o izručenju, bolju suradnju policija i odvjetnika u predistražnim postupcima. Istaknuta je važnost suradnje na procesuiranju organiziranog kriminala i optuženika za ratne zločine, uz poštivanje međunarodnog prava. Hrvatska je spremna BiH i Srbiji pružiti svu političku i tehničku pomoć oko pregovora i integracija u EU. Predsjednici su pozivali svoje vlade da imenuju stalno međudržavno vijeće koje će usklađivati aktivnosti triju država u području izgradnje infrastrukture. Predlažu planiranje regionalne mreže autocesta, brzih cesta, željezničkih pruga, logističkih centara i razvoja luka na Jadranskom moru te rijekama Savi i Dunavu. Radi neometanog i ubrzanog protoka ljudi i robe, predloženo je da se razmotri mogućnost osiguravanja većeg broja graničnih prijelaza, kako međusobno, tako i prema zemljama EU-a.