Ustavni sud BiH poništio je prijeporne odredbe Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine kojim su se njezini građani, koji žive u drugim državama s kojima BiH nema potpisane bilateralne ugovore, morao odreći jednog od državljanstava. Nakon što Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine nije u zadanom roku ispoštovala odluku suda iz studenog prošle godine, kojim su proglašene neustavnim odredbe zakona, Ustavni sud BiH je točke 17. i 39. proglasio ništavnim, priopćeno je iz Ustavnoga suda BiH.
Izetbegovićev zahtjev
Zahtjev za preispitivanjem tih odredbi zakona uputio je predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Po tim odredbama državljanstvo BiH se gubilo dragovoljnim stjecanjem drugog državljanstva ako BiH s tom zemljom nema sklopljen bilateralni ugovor te ako se građani BiH o tome ne izjasne u roku od petnaest godina od donošenja Zakona o državljanstvu BiH. “Državljanstvo BiH gubi se dragovoljnim stjecanjem drugog državljanstva, ako se ne određuje drukčije bilateralnim sporazumom zaključenim između BiH i te države koji je odobrila Parlamentarna skupština u skladu sa članom IV 4. d) Ustava”, jedna je od spornih odredbi.
Ugovor s Hrvatskom
Druga se pak odredba odnosila na to da sve osobe koje su prije stupanja na snagu ovog Zakona o državljanstvu BiH, a koje su dragovoljno stekle drugo državljanstvo, gube državljanstvo BiH, ako se do 2014. godine ne odreknu drugog državljanstva, osim ako nije drukčije određeno bilateralnim sporazumom, odnosno sporazumima. Te su sada odredbe stavljene izvan snage. Predsjedništvo BiH je bilateralni ugovor o dvojnom državljanstvu BiH s Hrvatskom ratificiralo u listopadu prošle godine, na što se čekalo četiri godine zbog protivljenja bivšeg bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića. Procjenjuje se da je više stotina tisuća državljana BiH prognano tijekom rata i da žive širom svijeta.