ELEKTORSKI model 
između deset i petnaest jedinica

Ne postoji nikakav prijedlog Europske unije za provedbu presude “Sejdić i Finci”, već samo snažan pokušaj da se olakša pronalazak rješenja i postizanje sporazuma unutar Bosne i Hercegovine, potvrdio je Večernjaku visokopozicionirani predstavnik Europske unije. Predstavnici EU su u kontaktima s bh. strankama identificirali nekoliko principa i točaka oko kojih ne postoje velike razlike među njima. Dva su ključna principa oko kojih je, kako kaže naš sugovornik, bilo moguće graditi konkretnija rješenja. To je opcija izravnog izbora članova Predsjedništva BiH koja bi se odvijala istodobno u oba entiteta, te princip da svi građani mogu glasovati i biti birani bez obzira na etničko podrijetlo. 
-Ustavno uređenje BiH je takvo da način izbora u dva entiteta ne može biti identičan, kaže EU dužnosnik.

Članovi Predsjedništva

Komentirajući prošlotjedne razgovore EU i bh. lidera u Bruxellesu, naš sugovornik napominje da u slučaju Federacije model za izbor članova Predsjedništva BiH načelno nastoji pratiti sadašnje rješenje koje govori o minimalno 10, a maksimalno 15 izbornih jedinica. Ta je struktura slična sadašnjoj koja se koristi pri izboru Zastupničkog doma Parlamenta FBiH. U dosadašnjim razgovorima se došlo do toga da bi se na izborima za članove Predsjedništva BiH iz Federacije proporcionalnim sustavom dodjeljivala 73 mandata raspoređena na izborne jedinice čiji broj još nije preciziran. No, bez obzira koliko će biti izbornih jedinica, ne postoje velike razlike o raspodjeli proporcionalnih mandata. Predviđeno je da se nakon transformacije glasova birača u proporcionalne mandate kandidatima s najvećim brojem glasova mandata dodjeljuju dodatni elektorski mandati. Naš sugovornik kaže kako se ovaj model zasniva na proporcionalnom sustavu koji donekle odražava institucionalna obilježja BiH i djelomično teritorijalni aspekt.

Pozitivna diskriminacija

-To nije nikakva novina jer se takav mehanizam koristi u razvijenim demokratskim društvima, kao što je izbor članova u gornji dom njemačkog parlamenta ili u Italiji, kaže europski dužnosnik s kojim smo razgovarali. Odgovarajući na kritike SDA i tvrdnje o diskriminaciji pojedinih naroda u ovakvim rješenjima, on ističe da je ovdje riječ o pozitivnoj teritorijalnoj diskriminaciji koja postoji u mnogim razvijenim demokratskim društvima. Za najavu moguće tužbe SDA protiv EU kaže da je upitno kakva bi bila njena priroda i kako bi uopće bila realizirana. Njegovo je mišljenje da se svi trebaju fokusirati na postizanje konkretnog rješenja do 11. travnja u skladu s presudom.