Ključno je pitanje ‘Sejdić - Finci’ i pokušaj rješenja hrvatskog pitanja kako bi se izbjeglo nadglasavanje
Vijeće Europske unije tijekom dvodnevnog zasjedanja usvojilo je izvješća samo za Makedoniju, Srbiju i Kosovo s ohrabrujućim naznakama za te države nakon vidno ostvarenog napretka u odnosima ovih zemalja. O Bosni i Hercegovini, unatoč očekivanjima, nije bilo nikakvog spomena budući da se političari nisu uspjeli usuglasiti oko presude ‘Sejdić - Finci’ što je bilo ključno za eventualnu ocjenu kako je postignut napredak.
Bez upozorenja
Valja reći da se u kuloarima navodilo i da je bilo pripremljeno stajalište da se o BiH ipak objavi određena vrsta dokumenta u kojemu bi se za glavne krivce naveli predstavnici hrvatskih političkih stranaka kao najodgovornijih za nepostizanje dogovora. Od toga se na kraju odustalo i ostala je samo šutnja. Po diplomatskim navodima trenutačno ne postoji strategija kako se prema BiH uopće treba ophoditi. Treba li se u zemlji uopće nastaviti angažirati, ili je treba prepustiti samoj sebi, potvrdio je i slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, koji je u BiH ranije proveo tri godine na dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Dva prijepora
Podsjetio je kako su najmanje tri godine dobro poznati uvjeti koje BiH treba ispuniti kako bi nastavila približavanje Europskoj uniji, a za svo to vrijeme bosanskohercegovački političari nisu učinili ništa da bi se taj cilj ostvario. Lajčak je istaknuo kako je pritom najvažnija provedba presude Europskog suda za ljudska prava kojom je BiH dobila obvezu ukloniti diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa. Rasprava o provedbi te presude nije dovela do rezultata jer su stranke s hrvatskim predznakom inzistirale da se kroz provedbu presude riješi i problem mogućeg preglasavanja Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, a u posredovanju nije uspio ni povjerenik EU-a Štefan Fuele.
Vijeće Europske unije tijekom dvodnevnog zasjedanja usvojilo je izvješća samo za Makedoniju, Srbiju i Kosovo s ohrabrujućim naznakama za te države nakon vidno ostvarenog napretka u odnosima ovih zemalja. O Bosni i Hercegovini, unatoč očekivanjima, nije bilo nikakvog spomena budući da se političari nisu uspjeli usuglasiti oko presude ‘Sejdić - Finci’ što je bilo ključno za eventualnu ocjenu kako je postignut napredak.
Bez upozorenja
Valja reći da se u kuloarima navodilo i da je bilo pripremljeno stajalište da se o BiH ipak objavi određena vrsta dokumenta u kojemu bi se za glavne krivce naveli predstavnici hrvatskih političkih stranaka kao najodgovornijih za nepostizanje dogovora. Od toga se na kraju odustalo i ostala je samo šutnja. Po diplomatskim navodima trenutačno ne postoji strategija kako se prema BiH uopće treba ophoditi. Treba li se u zemlji uopće nastaviti angažirati, ili je treba prepustiti samoj sebi, potvrdio je i slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, koji je u BiH ranije proveo tri godine na dužnosti visokog predstavnika međunarodne zajednice.
Dva prijepora
Podsjetio je kako su najmanje tri godine dobro poznati uvjeti koje BiH treba ispuniti kako bi nastavila približavanje Europskoj uniji, a za svo to vrijeme bosanskohercegovački političari nisu učinili ništa da bi se taj cilj ostvario. Lajčak je istaknuo kako je pritom najvažnija provedba presude Europskog suda za ljudska prava kojom je BiH dobila obvezu ukloniti diskriminaciju pripadnika nacionalnih manjina iz izbornog procesa. Rasprava o provedbi te presude nije dovela do rezultata jer su stranke s hrvatskim predznakom inzistirale da se kroz provedbu presude riješi i problem mogućeg preglasavanja Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda, a u posredovanju nije uspio ni povjerenik EU-a Štefan Fuele.