Federacija je u kaosu bez obzira tko saziva sjednice Vlade FBiH

Ustavnom sudu Federacije BiH jučer su prezentirani argumenti obje strane u entitetskoj Vladi vezano uz izmjenu poslovnika o radu Vlade FBiH, kojima je devet ministara iz SDA, Boljitka i HSP-a, omogućilo dopremijeru Jerku Ivankoviću Lijanoviću preuzimanje premijerskih ovlasti, odnosno sazivanje sjednica i potpisivanje akata Vlade. Opunomoćeni predstavnik federalnog premijera, odvjetnik Nedim Ademović naveo je kako je ovakvom odlukom devet ministara pokušalo preuzeti kontrolu nad Vladom, čime bi ujedno oporba u Federalnom parlamentu došla u poziciju da nadzire izvršnu vlast. Zatraživši da se sporne izmjene poslovnika proglase neustavnim, Ademović i sam premijer Nikšić optužili su federalne ministre Erdala Trhulja, Salmira Kaplana, Sanjina Halimovića, Milorada Bahilja, Vjekoslava Čambera,

Antu Krajinu, Adila Osmanovića i Desnicu Radivojevića i za nezakonito djelovanje. Nikšić je rekao da nastoji održati funkcionalnost Vlade FBiH i da je spreman preuzeti odgovornost za njen rad i nerad.

- Već godinu dana nemamo podršku Federalnog parlamenta za naš rad, što ovi ministri neće priznati, kazao je Nikšić, dodajući kako Vlada već godinu dana radi u otežanim uvjetima. Kako ne bi ponovno došao u situaciju da Lijanović i njemu naklonjeni ministri upravljaju Vladom, Nikšić kaže da saziva samo žurne sjednice Vlade FBiH, jer se na njima ne može dopunjavati dnevni red. S druge strane, Lijanović je tvrdio da su izmjene Poslovnika donesene u cilju funkcionalnosti Vlade u situaciji kada premijer opstruira njen rad. Obje strane su najavile da će poštovati odluku Ustavnog suda FBiH bez obzira kakva ona bila. Ima i najava da većina ministara ipak nije spremna sudjelovati na Lijanovićevim sjednicama čak i ako Ustavni sud ne ospori izmjene poslovnika o radu Vlade FBiH. Činjenica je da se Federacija BiH nalazi u sve dubljoj krizi koja može potrajati i do izbora iduće godine. Jučerašnja rasprava pred Ustavnim sudom FBiH najbolje pokazuje koliko su duboke podjele u “staroj” vlasti. Ona nova, okupljena oko četiri stranke koje čine parlamentarnu većinu, bezuspješno pokušava rekonstruirati Vladu. Upitan je i njezin opstanak, jer tri od četiri stranke nemaju stvarni utjecaj na izvršnu vlast. U ovakvoj situaciji nije isključen ni pokušaj stvaranja neke nove parlamentarne većine koja će moći zajednički djelovati i u zakonodavnoj i i u izvršnoj vlasti entiteta. Jasno je da odluka Ustavnog suda FBiH u sporu oko Poslovnika neće značajnije utjecati na rasplet krize.