Federacija zaustavlja prodaju ugašene Hercegovačke banke

Zakulisnim igrama federalne vlasti ne žele riješiti problem Hercegovačke banke, koja je nasilno ugašena prije točno jedanaest godina akcijom međunarodnih vojnih snaga kako bi se zaustavila politička pobuna u okviru Hrvatske samouprave. Od tada pa do danas od prinudne uprave i navodnog pokušaja prodaje banke i poduzeća u njezinu vlasništvu nije bilo ništa upravo zato jer su se uvijek izmišljali razlozi da nekada snažni financijsko-poslovni gigant jednostavno iščezne.

Generator samouprave

Formalni razlog zbog kojega je tadašnji visoki međunarodni predstavnik naložio tenkovsku reviziju poslovanja banke bili su pripremljeni medijski spinovi o nestanku 54 milijuna maraka, koji su kasnije pretvoreni u kune. Na kraju niti jedna službena institucija nije utvrdila nestanak spornoga novca. Kada su ‘istražitelji’ shvatili da nisu pronašli dokaze, uslijedio je još jedan oružani upad u središnjicu banke u Mostaru uz uporabu eksploziva kako bi cijela operacija izgledala uvjerljivije. Nakon gašenja Hercegovačke banke, prekinut je i bojkot hrvatskih vojnika koji su odbili poslušnost nametnutim vlastima. Jedanaest godina kasnije od grupacije je u ‘životu’ ostala samo Hercegovačka banka i koja je pod prinudnom upravom i u kojoj je ostalo raditi tek 20 ljudi, dok su Hercegovina gradnja, Croherc, Hercegovina osiguranje i druge manje tvrtke prestale s radom. 
No, niti kasniji pokušaji rehabilitacije Hercegovačke banke koja se u dva navrata našla na natječaju za moguću prodaju nisu urodili plodom. Ravnatelj Agencije za bankarstvo FBiH Zlatko Barš rekao je kako je moguće nekoliko scenarija s bankom, ali da sve još uvijek ovisi o rješenju problema s naftnim terminalom u Dretelju kod Čapljine kojega je iz valjano upisanog vlasništva jednostavno isknjižila vlast u Federaciji BiH.

Terminal sporan

“Još je uvijek otvoreno pitanje oko terminala u Dretelju koji je banka stekla u naplati potraživanja. No, tu je odluku osporila Vlada Federacije, a to pitanje predstavlja značajan dio bankovne imovine”, objasnio je Barš. Zatraženo je mišljenje javnog Pravobraniteljstva FBiH koje nije u stanju više od pet godina odgonetnuti vrijedi li više isprava iz katastra i suda u Čapljini od odluke federalne Vlade. 
“Privremena uprava pokušava riješiti to pitanje”, dodao je Barš. Prema njegovim riječima, nije donesena konačna odluka o sudbini banke koja ima negativan kapital i ne ispunjava uvjete za rad. U slučaju da se banka dokapitalizira mogla bi nastaviti raditi. Ako se pak ne riješe dubioze, banka bi otišla u likvidaciju, što je očito bio i cilj političko-vojnoga udara na Hrvate.