Formiranje nestabilne vlasti u BiH ugrožava stabilnost cijele regije

redsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović u ekskluzivnom razgovoru govori o Hrvatima u BiH te im savjetuje pregovore i razgovore kao učinkovitiji oblik borbe od bojkota, dok onima koji ga kritiziraju zbog dijaloga s Miloradom Dodikom poručuje da se miješaju u unutarnje stvari BiH.

Prije neki dan ste s premijerkom J. Kosor opet dali priopćenje i izražavate zabrinutost jer se produbljuje politička kriza u BiH. Mari li tko za priopćenja?

Očito je da u BiH postoje problemi u formiranju stabilne vlasti koja bi reflektirala načelo jednakopravnosti naroda, da postoji nezadovoljstvo jednog naroda, hrvatskog te da postoje ozbiljne tenzije koje prijete stabilnosti i BiH i cijele regije. Istina, unutarnja stabilnost BiH je primarno njen problem, ali i problem cijele regije i međunarodne zajednice. Zbog ovakvog stava me pokoji kritičar iz Hrvatske, a manje iz BiH, pokušava optužiti da se miješam u unutarnje poslove druge zemlje. Međutim, sigurnost je danas globalni fenomen, postoje i međunarodne, daytonske obveze države BiH da na odgovarajući način uredi odnose među narodima. I kao što međunarodna javnost stalno propituje položaj pojedinih manjina u RH, s istim pravom RH a i druge zemlje pitaju o položaju Hrvata kao konstitutivnog naroda. Naše je poštivanje BiH kao suverene države neupitno. Ne želim ni sugerirati a kamo li nametati neko rješenje. Suverenitet i teritorijalni integritet strateško je pitanje i hrvatske sigurnosti. Želim samo da se ostvari načelo jednakopravnosti. To je načelo obveza koju je BiH preuzela prema međunarodnoj zajednici. Političari u BiH imaju ogromnu odgovornost, prije svega prema svojim građanima, da nađu rješenje funkcionalne države jednakopravnih građana i naroda. Hrvatska je prijatelj BiH i poptuno je nepotrebno i kontraproduktivno da pojedini krugovi u BiH, nekad i s glasnogovornicima iz Hrvatske, u RH traže vanjskog neprijatelja. Mogu razumjeti strahove Bošnjaka, loša povijesna iskustva sva tri naroda. Ali, vrijeme je da jedni drugima počnemo vjerovati. Vidjeli ste, sredinom prošle godine, konačno smo imali dobar početak procesa obnove povjerenja. Na stratištima sva tri naroda našli su se političari, vjerske vođe, obični građani da se sjetimo svih žrtava, da im iskažemo poštovanje i kajanje zbog onoga što je učinjeno u ime politika koje su nas zastupale. Iz ove krize može se samo zajedništvom, povjerenjem i odgovarajućim političkim i pravnim načelima. S premijerkom Kosor uputio sam u javnost i nekoliko zajedničkih priopćenja o BiH jer je važno da svi, i hrvatska javnost, i međunarodna zajednica, znaju kakav je naš stav o situaciji koja objektivno može ugroziti sigurnost i stabilnost. Taj stav je posve jasan i dosljedan: vitalni interes RH je da BiH bude stabilna, cjelovita i funkcionalna, spremna za reforme na putu prema EU. BiH, kao kompleksna državna tvorevina tri konstitutivna naroda ali i građana, ima obavezu štititi ustavnu poziciju i jednakopravnost ta tri naroda, prije svega kroz njihovo pravo da u demokratskom procesu izaberu svoje predstavnike.

Što savjetujete Hrvatima? Najavili su bojkot. Je li to dobar oblik borbe za svoja prava?

Svima, pa i Hrvatima, savjetujem uvijek isto: sve što se poduzima u zaštiti legitimnih prava mora biti isključivo unutar Ustava i zakona. Potpuno sam siguran da je dijalog jedini mogući način da se ovi problemi riješe.

Kako objašnjavate potez visokog predstavnika Valentina Inztka da suspendira odluku SIP-a o poništenju izbornog inženjeringa SDP-a s HSP-om BiH i Lijanovićima, te Amerikance koji ga podržavaju?

Visoki predstavnik je suspendirao odluku SIP-a do mišljenja Ustavnog suda jer je, koliko sam razumio, želio da u FBiH postoji pravna sigurnost, tj. da se u toj privremenosti zna tko vrši vlast. S obzirom na to da je Ustavni sud rekao svoje, tj. nije razmatrao ovo pitanje jer je žalba povučena, sve se vratilo natrag na visokog predstavnika koji sad treba odlučiti što će napraviti s tom suspenzijom. Ono što je bitno za svih, pa i OHR, jest da se poštuju nezavisne institucije, zakon i Ustav. To je temeljni zaštitni mehanizam svake demokracije. Očekujem da se svi ponašaju u skladu s tim principom.

Milorad Dodik podržava dva HDZ-a BiH, ali ostavlja dojam kao da likuje nad problemima Federacije. Što kažete na kritiku Hrvata koji vam zbog takvih stvari zamjeraju suradnju s njim?

Velika većina Hrvata, posebno onih u BiH podržavaju i razumiju suradnju koju potičem s oba entiteta BiH, pa i s RS-om. Dodik je legitimno i legalno izabran za predsjednika, RS je entitet prema Daytonu i svim pravnim aktima BiH. Čudi me da se neki iz RH tako drsko miješaju u unutarnje poslove BiH određujući s kim se od tamošnjih, legalno izabranih vođa smije ili ne smije kontaktirati. S Dodikom se razgovara o povratku Hrvata u BiH, o gospodarskoj suradnji i u tome vidim samo dobro. A to, kakvi su unutarnji odnosi u BiH, tko koga voli ili ne voli, nije pitanje za nas iz drugih zemalja. Građani i narodi u BiH su o svojim vođama rekli na izborima i to treba poštovati. Suradnja s Dodikom nema nikakve veze s činjenicom da on podržava dva HDZ-a u BiH, nego s činjenicom da je predsjednik jednog entiteta u nama važnoj BiH. RS neće nestati samo zato jer bi netko najradije zatvorio oči pred činjenicom njezina postojanja.