Građani BiH plaćat će skuplju hranu, struju, gorivo, dokumente...

Cigarete, električna energija, kruh, meso i mesne prerađevine mlijeko i mliječni proizvodi..., u 2013. godini građani BiH plaćat će u prosjeku od 10 do 15 posto skuplje nego u godini na isteku. Još u rujnu ove godine upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH donio je odluku o uvođenju novih trošarina na cigarete, što znači da će od 1. siječnja 2013. sve cigarete biti skuplje za 35 feninga po kutiji od 20 cigareta. Zbog najava o poskupljenju hrane, nafte i naftnih prerađevina, predstavnici Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini BiH tražit će odgovor vlasti u BiH. Predsjednik spomenutog sindikata Mehmed Avdagić u izjavi za Večernjak kaže kako će od vlasti ponovno tražiti poduzimanje mjera koje će ublažiti nova poskupljenja. Osim smanjenja PDV-a na hranu, tražit će, tvrdi Avdagić, određene zaštitne mjere, kao što je osiguranje financijskih sredstva iz Vlade, ili banke koja bi se usmjerila na nabave pšenice, kako bi preduhitrili prijeteću glad na prostoru BiH. Iz Saveza samostalnih sindikata BiH koji traže da se reagira plasiranjem temeljnih životnih namirnica pšenice i brašna iz rodnih rezervi. Cijena osnovnih namirnica u BiH povećana je gotovo 100 posto u posljednje dvije godine. Obitelj u BiH troši u prosjeku više od 50 posto svojih prihoda na hranu, a obitelji u EU troše 15 posto. “Potrošači u BiH suočavaju se s povećanjem u obliku “skrivenih troškova”, pri čemu proizvođači i prodavači prepakiravaju proizvode kako bi smanjili količine, ali naplaćuju istu cijenu. Tu su i “tiha povećanja”, odnosno stalan porast cijena za do jedan posto u određenom razdoblju, što potrošači ne mogu odmah primijetiti” izvještava agencija SETimes. U posljednjem izvješću Svjetske banke, koje je posvećeno analizi ekonomije zemalja u jugoistočnoj Europi, naglašeno je kako će zbog porasta cijena hrane u svijetu doći do povećanja siromaštva najviše u BiH, Kosovu, Albaniji Makedoniji. Ako bi cijene hrane porasle za pet posto, najviše bi porasli troškovi jedne obitelji u Makedoniji i Albaniji, dok bi troškovi domaćinstava u BiH, Srbiji i Crnoj Gori ograničeno rasli. “Povećanje siromaštva je obično veće u zemljama gdje je siromaštvo od početka bilo veće i u seoskim područjima, više nego u gradskim. S obzirom na to da siromašnija domaćinstva veći dio proračuna troše na hranu, ova domaćinstva bi bila teže pogođena novim poskupljenjima”, navodi se u izvješću. “Kupovna moć kod siromašne populacije u BiH bi pala za 2,7 posto, a kod ostatka populacije za 2,1 posto. Ako dođe do povećanja cijena hrane, kod siromašnog sloja stanovništva najviše bi pala kupovna moć u Makedoniji za 4,1, u Srbiji 3,3, u Albaniji 3,2 i na Kosovu 3,1”, stoji u posljednjoj ekonomskoj analizi Svjetske banke posvećene ekonomiji zemlja jugoistočne Europe.